Koncept teritorijalnog ustroja Jadranske Hrvatske

Autor(i)

  • Damir Magaš Odjel za geografiju, Centar za istraživanje krša i priobalja, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.286

Ključne riječi:

regionalizacija, Hrvatska, Jadranska Hrvatska, NUTS jedinice, Zadar, Rijeka, Split

Sažetak

U ovom članku autorovo polazište je što kvalitetniji i funkcionalniji teritorijalni ustroj Hrvatske, posebice njezina primorskog prostora. Jadranska Hrvatska, uz Istočnu (Panonsku) i Sjeverozapadnu Hrvatsku, jedna je od triju definiranih (budućih) euroregija NUTS II u Hrvatskoj. U današnjem teritorijalnom obuhvatu predložena je od Republike Hrvatske i 2007. godine prihvaćena od Eurostata. Obuhvaća sve primorske županije (7) Hrvatske, ukupne površine 26,7 tisuća km2 i 1,4 milijuna stanovnika (2011.). Rad razmatra moguću diferencijaciju ovoga strateškog litoralnog prostora Jadrana na tri funkcionalne (gravitacijske) regije trećeg reda (NUTS III), u skladu s kriterijima Vlade Republike Hrvatske za učinkovitu decentralizaciju i novu regionalizaciju Hrvatske. Naime, pojedine priobalne županije ne zadovoljavaju europski demografski kriterij za statističku NUTS III regiju (150 000 – 800 000 stanovnika), premda u cijelosti hrvatske županije prosječno zadovoljavaju taj kriterij. Stoga, primjenom demografskih, geografskih, gospodarskih, administrativnih i drugih kriterija, autor naglašava potrebu određivanja demografski u najvećoj mjeri usklađenih triju nodalno-funkcionalnih, odnosno gravitacijskih regija sa središtima u Rijeci, Zadru i Splitu. Tako bi u Jadranskoj Hrvatskoj riječka regija potencijalno obuhvatila Istru, Kvarner, i goranski prostor s 505 000 stanovnika (2011.), zadarska bi obuhvatila Sjevernu Dalmaciju i Liku s 330 000 stanovnika, a splitska bi obuhvatila Srednju Dalmaciju i Dubrovnik (Južna Dalmacija) s 578 000 stanovnika. Prostor Like se funkcionalno i gospodarski optimalno usmjerava na Zadar, s obzirom na nove procese povezivanja autocestom i brz noviji razvoj Zadra.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

01.12.2011.

Broj časopisa

Svezak 16 Br. 2 (2011)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.