Suvremena promjena gospodarskih nejednakosti u NUTS 3 regijama Slovenije
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.287Ključne riječi:
Slovenija, regionalni dispariteti, razvoj, regionalna politika, tranzicija, gospodarske nejednakostiSažetak
Prestrukturiranje gospodarstva i prijelaz na tržišno gospodarstvo imali su različit utjecaj na gospodarski položaj regija. Utjecaj promijenjenih gospodarskih i društveno-političkih okolnosti u pojedinim regijama ovisio je o brojnim čimbenicima: gospodarskoj strukturi regija, njihovoj sposobnosti da se preorijentiraju na strana tržišta, razvojnim potencijalima, razvojnim strategijama te strateškim odlukama. Razvojni problemi su posebice izraženi u područjima koja obilježavaju strukturno nazadovanje i gospodarske slabosti vezane uz ruralnu orijentaciju, u demografski ugroženim područjima, te u područjima s niskim prihodima po stanovniku i visokim stopama nezaposlenosti. Periferan položaj slabije razvijenih područja uzrokovao je demografsko pražnjenje ruralnih područja i koncentraciju stanovništva u urbanim centrima. Nepovoljna demografska slika, iseljavanje mladog stanovništva, nepovoljan obrazovni sastav stanovništva, nedostatak stručnih kadrova, te nedostatak strateških odluka rezultirali su sve većim zaostajanjem slabije razvijenih regija za razvijenim regijama. Rezultati empirijskih analiza podjele NUTS 3 regija u Sloveniji u grupe, uzimajući u obzir odabrane razvojne pokazatelje, pokazali su da gospodarski razvoj nije bio u skladu sa suvremenim poimanjem ujednačenoga regionalnog razvoja ni u skladu s principom integriteta primjene regionalne politike na čitavom državnom teritoriju. Postojeće regionalne razvojne nejednakosti potvrđuju tezu da tržišni mehanizam sam po sebi ne može smanjiti gospodarske nejednakosti i nadomjestiti potrebu za učinkovitim provođenjem regionalne politike.Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



