Geografsko ime "zagora" i njegova pojavnost na područjima dalmatinskoga zaleđa u odabranom novinskom mediju

Sažetak

U hrvatskom jeziku riječi "zagora" i "zagorje" odnose se na područje "s onu stranu gore". Tijekom povijesti ti su termini često korišteni prilikom određivanja mjesta i područja koja su fizički (reljefno) odvojena od drugih, gospodarski i politički važnijih područja te su kao takvi postupno usvojeni i kao geografska imena (toponimi) za reljefno odvojena mjesta i zone koje su u kontrastu prema takvim područjima. Stoga danas termin Zagora predstavlja često geografsko ime koje označava područje nekoć percipirano i razmatrano s neke izvanjske točke gledišta, a koje je kasnije usvojeno od strane domicilnog stanovništva postavši u određenoj mjeri endonim. U kontekstu hrvatskoga državnog teritorija, najznakovitije korištenje varijacija ovoga toponima prisutno je u posebnim tradicijskim regijama na sjeveru i jugu države, u nazivima Hrvatsko zagorje i Dalmatinska zagora. Za razliku od Hrvatskog zagorja, prostorni obuhvat i razmjeri identifikacije s nazivom Zagora u dalmatinskom zaleđu nisu preciznije generalno definirani, iako postoje mnogi jasni pokazatelji percipiranja takve prostorne jedinice u mnogim suvremenim izvorima. Cilj ovoga rada je istražiti perceptivne značajke područja dalmatinskog zaleđa u kontekstu geografskog imena Zagora/Dalmatinska zagora putem analize sadržaja. Analizira se i zaključuje na temelju neformalnih geografskih podataka izoliranih u odabranom suvremenom mediju (dnevni list Slobodna Dalmacija). Zamijećeni prostorni obuhvat percepcije omogućuje izradu karata koje predstavljaju aproksimacije kolektivnih kognitivnih karata i pružaju temelj za daljnje opsežnije istraživanje vernakularnih aspekata dalmatinskoga zaleđa.