Geostrategijski aspekt podunavsko-jadranske orijentacije hrvatskoga geografskog prostora
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.3038Ključne riječi:
Republika Hrvatska, podunavsko-jadranska orijentacija, geostrategija, geopolitika, razvojne osovine, prometni koridori, nacionalna snaga (moć), Baltik – Jadran, jadransko-jonska cesta, koridor X, jadransko pročeljeSažetak
Bitno je obilježje današnjega hrvatskog teritorija položaj na povijesnim spojnicama Sjevera i Juga Europe, kao i Panonije, odnosno Podunavlja i Sredozemlja. Odrednice Hrvatske kao jadranske i srednjoeuropske, odnosno podunavske zemlje, čine temelj procesa valorizacije njezinih prostornih prednosti. Položaj na jadranskom pročelju i podunavskoj okosnici bitno određuje maritimno i kontinentalno značenje položaja hrvatskog prostora. Širenju gravitacijske dunavske prostorne zone prometnog i gospodarskog utjecaja zasigurno će pridonositi koridori koji prolaze kroz Hrvatsku i otvaraju Podunavlje prema Sredozemlju na hrvatskom jadranskom pročelju – geografskom izvoru hrvatske nacionalne snage (moći). Podunavsko-jadranska orijentacija predstavlja uvjet u kome jadransko-jonska cesta i koridor X kao spojnica Zapadne Europe s crnomorskim i blisko-istočnim prostorom, čine prostor Hrvatske i Bosne i Hercegovine tranzitnim prstenom i raskrižjem na vratima Jugoistočne Europe. Time je Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU, bitan čimbenik geoprometnog povezivanja, ali i sigurnosnoga i geopolitičkog stabiliziranja susjednih zemalja u Jugoistočnoj Europi. Najnoviji geoprometni projekti Srbije integrirani u regionalne prometne projekte pod rusko-turskim geopolitičkim utjecajem čine zonu Baltik-Jadran-Crno more sigurnosno osjetljivom, a prostor Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potiskuju u geoprometnu regionalnu sjenu i marginalizaciju te izravno utječu na njihov ukupni razvoj i sigurnost.Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



