Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.3905Ključne riječi:
Hrvati, Bosna i Hercegovina, demografska obilježja, depopulacijaSažetak
Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2023 Ksenija Bašić, Martin Malović

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



