Spomenici u Mostaru kao oznake simboličke granice i poslijeratne memorijalizacije

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.4454

Ključne riječi:

spomenici, društvena sedimentacija i erozija, etnoreligijske zajednice, Mostar, Bosna i Hercegovina

Sažetak

Ovaj članak ispituje jesu li spomenici u Mostaru funkcionirali kao oznake simboličkih granica i konkurentskih memorijalizacija nakon naglih promjena u političkim poredcima političkih zajednica čiji je Mostar bio dio. U tom smislu spomenici u Mostaru mogu se promatrati kao manifestacije sedimentacije i erozije zajednica u urbanoj zoni. Pojam spomenika u ovom radu definira se kao objekt koji obilježava određeni događaj.
Gotovo svi spomenici u Mostaru mogu se pratiti prema funkciji, dok su oblik i dizajn sekundarni. U memorijalizaciji urbanog prostora Mostara analiziraju se četiri povijesna razdoblja u kojima su se dogodile veće promjene etnoreligijske dominacije u političkim i društvenim sustavima. To su: austrougarska vladavina, razdoblje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije, razdoblje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i postsocijalističko doba u Bosni i Hercegovini od 1992. Rezultati istraživanja pokazuju kako materijalne strukture, poput spomenika, pričaju identitetske priče o međuvremenskim odnosima zajednica u Mostaru, u okvirima širega povijesnog i suvremenim društvenim kontekstima u kojima su članovi tih zajednica komunicirali.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

17.06.2025.