Obrasci sedimentacije i erozije sakralne arhitekture i svjetovnih spomenika u Mostaru, Banjoj Luci i Zenici
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.4509Ključne riječi:
religijski krajolik, svjetovni krajolik, diakronijski krajolici, osmanski urbanizam, Bosna i Hercegovina, antagonistička tolerancijaSažetak
Ovaj članak analizira promjenjive obrasce sedimentacije i erozije sakralnih i memorijalnih struktura u tri grada koje su osmanski osvajači Bosne i Hercegovine prvi put urbanizirali početkom 16. stoljeća. Od tada je društvo bilo utemeljeno na interakcijama između muslimana (uglavnom sunita), kršćana različitih denominacija i Židova, a od 1945. do 1990. godine i državnih sekularista. Prvo je analizirano formiranje gradova tijekom osmanske vladavine radi razumijevanja razvoja nakon što su Osmanlije izgubile vlast, a islam više nije bio dominantna religija. Nadalje, relativna izoliranost Bosne i Hercegovine u usporedbi s drugim područjima osmanskog urbanog razvoja omogućuje analizu idealne strukture osmanskog urbanog razvoja. Zatim se ispituje kako su se neislamske religijske ili ateističke strukture manifestirale u novim procesima sedimentacije i erozije. Georeferencirane povijesne karte gradova poslužile su kao osnova za analizu obrazaca sedimentacije i erozije sakralne arhitekture i svjetovnik memorijala. Nakon odabira referentnih godina, podaci o “eroziji” i “sedimentaciji” religijskih objekata prikupljeni su terenskim istraživanjima, intervjuima, analizom literature i internetskim izvorima. U sva tri grada razvoj religijskih krajolika odražavao je promjenjive obrasce dominacije muslimana, rimokatolika i pravoslavaca. Kada je državna sekularnost bila dominantna u socijalizmu, religijski krajolici svih zajednica bili su podložni eroziji, a nove religijske sedimentacije bile su spriječene. U postsocijalističkom razdoblju politički i društveni akteri poticali su ponovnu sedimentaciju erodiranih religijskih pejzaža i nove sedimentacije. Postsocijalističke političke strukture u Bosni i Hercegovini (entiteti i kantoni u Federaciji BiH), iako službeno sekularne, favorizirale su religiju lokalno dominantne zajednice.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Robert Hayden, Ante Šiljeg, Ivan Marić

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



