Analiza antropogenog utjecaja na morfološke promjene žala u Podgori (Srednji Jadran, Hrvatska)
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.4720Ključne riječi:
geomorfologija, daljinska istraživanja, GIS, Makarska rivijera, turizam, obaleSažetak
Obalna područja podložna su intenzivnim geomorfološkim promjenama. Žala su jedan od najranjivijih obalnih oblika. S obzirom na sve jači pritisak turizma i urbanizacije, stabilnost žala često je narušena antropogenim intervencijama, uključujući nadohranu sedimenta i izgradnju obalnih struktura. Ovaj rad analizira dugoročne morfološke promjene (posljednje 72 godine) triju žala na području Podgore (Minerva, Plišivac i Frara) radi kvantificiranja utjecaja ljudskih aktivnosti na dinamiku obalne crte i površine žala. U radu je provedena analiza arhivskih aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka (1951.–2023.) te snimaka prikupljenih bespilotnom letjelicom (2022. i 2023.). Snimke su obrađene i analizirane u ArcGIS Pro softveru. Rezultati pokazuju da su antropogeno preoblikovana žala (Minerva i Plišivac) podložna znatnim oscilacijama površine i pomacima obalne crte, dok prirodno žalo Frara bilježi znatno stabilniju morfodinamiku. Plišivac i Minerva proširena su nasipavanjem, pri čemu su periodični zahvati povećali površinu za oko 1500 m², odnosno 3000 m², zahtijevajući kontinuirano održavanje zbog značajnih erozijskih procesa. Analiza pokazuje da antropogeni zahvati mogu imati suprotan učinak od planiranog, povećavajući nestabilnost sedimenta i potrebu za učestalim sanacijama. Da bi se smanjila potreba za ponavljanim intervencijama i osiguralo dugoročno očuvanje žala, održivo upravljanje obalnim područjima trebalo bi uzeti u obzir detaljne geomorfološke analize.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Marin Mićunović, Lana Vukelić, Sanja Faivre
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
