Prostorna varijacija (ne)pouzdanosti migracijskih podataka kao Schrödingerova mačka demografske statistike u Hrvatskoj

Sažetak

Mnogobrojni empirijski dokazi upućuju na slabiju pouzdanost migracijskih podataka Državnog zavoda za statistiku kao i podcijenjenost intenziteta iseljavanja iz Hrvatske nakon pristupanja Europskoj uniji. Glavnina dokaza temelji se na usporedbi službenih hrvatskih podataka s podacima drugih zemalja, pri čemu službena statistika prikazuje povoljnije stanje od stvarnog. U ovom se radu razmatra prostorni aspekt (ne)pouzdanosti migracijskih podataka unutar Hrvatske. Na podacima regionalne i lokalne razine uspoređuju se razlike migracijskog salda od 2011. do 2021. godine iz dvaju različitih izvora: službenih podataka i podataka dobivenih vitalno-statističkom metodom. Za oba seta podataka korištena je prosječna godišnja stopa migracijskog salda, a njihova razlika, kao promatrana varijabla, istražena je metodama deskriptivne statistike i prostorne analize. Metodološkim okvirom omogućena je procjena razine nepouzdanosti migracijskih, ali i širih demografskih podataka na nižim prostornim razinama. Rezultati pokazuju da kvaliteta demografske statistike u Hrvatskoj znatno varira u prostoru. Precijenjenost migracijskog salda u službenim podacima, kao otprije poznat fenomen na nacionalnoj razini, izražena je na županijskoj razini, a dominantna je pojava i na lokalnoj razini, no različitog intenziteta u prostoru. Za gotovo polovinu svih lokalnih jedinica podaci su ocijenjeni kao zadovoljavajuće pouzdani, dok se za otprilike četvrtinu do trećinu jedinica pouzdanost smatra upitnom. Slabija pouzdanost podataka posebno je izražena u priobalju i većim gradovima, što je posljedica pojačane migracijske aktivnosti, visokog udjela nedefiniranih migracija te nesklada između prijavljenog i stvarnog stanja. Pritom važnu ulogu ima ponašanje stanovništva. Kod dijela jedinica s nižom razinom pouzdanosti podataka nepouzdanost se očituje u podcjenjivanju stvarnih migracijskih tokova u službenim podacima. Takva odstupanja upućuju i na moguće slabosti popisne statistike. Rezultati mogu poslužiti kao alat za preciznije prepoznavanje uzroka nepouzdanosti podataka te prosudbu je li broj stanovnika u određenoj jedinici podcijenjen ili precijenjen. Institucijama se pruža temelj za unaprjeđenje sustava prikupljanja i moguću korekciju podataka u područjima slabije pouzdanosti.