Šumski požari kao oblik ekološkog kriminala: sveobuhvatna analiza šumskih požara u gradskoj regiji Izmira u razdoblju od 25. lipnja do 5. srpnja 2025.

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.4869

Ključne riječi:

ekološki kriminal, klimatske promjene, ​​šumski požari, vijesti o požarima, Sentinel 2, FIRMS

Sažetak

Šumski požari u gradskoj regiji Izmira između 25. lipnja i 5. srpnja 2025. značajni su zbog medijske pokrivenosti. Cilj ovoga rada je kontekstualizacija tih šumskih požara iz socioekološke perspektive određivanjem uloge ljudi na različitim razinama i razvijanjem okvira za izlaganje štete koju su prouzročili zajedno s njihovim točkama paljenja u odnosu na dimenziju kriminala svakoga šumskog požara. Šumski požari kontekstualizirani su uz pomoć ne samo podataka daljinskog istraživanja (DI) koji pružaju vjerojatne točke paljenja i otkrivaju štetu uzrokovanu šumskim požarima u smislu ukupne spaljene površine, već i vijesti objavljenih u medijima koje olakšavaju razjašnjavanje dimenzije kriminala šumskih požara. U kontekstu podataka daljinskog istraživanja, podaci Sentinel 2 upotrebljavaju se za razgraničenje zona šumskih požara putem ΔNBR-a, a podaci MODIS i VIIRS za specifikaciju točaka paljenja i razgraničenje izokrona požara. Razgraničenje zona šumskih požara otkrilo je da je u gradskoj regiji Izmir tijekom proučavanog razdoblja izgorjelo 29 612,73 ha. Većina šumskih požara prouzrokovana je urbanim aktivnostima, a problemi s infrastrukturom za prijenos električne energije odgovorni su za 25 % svih šumskih požara. Rad otkriva da istodobna upotreba RS podataka s vijestima izloženim u medijima s jedne strane pruža jače dokaze o mjestu paljenja i uzrocima šumskih požara kako bi se otkrili sumnjivci, a s druge strane omogućuje praćenje smjera širenja svakoga šumskog požara kako bi se mogle poduzeti neke mjere opreza u upravljanju šumskim područjima i prostornom planiranju radi sprječavanja sličnih vrsta incidenata u budućnosti. Ovo istraživanje kontekstualizacije slučajeva šumskih požara i njihove kriminalne dimenzije posebno ističe da se bez prelaska na biofilnu ontologiju ne može ukrotiti antropocen.

Biografija autora

  • Burak Beyhan, Muğla Sıtkı Koçman University, Faculty of Architecture, Department of City and Regional Planning, Türkiye

    Burak Beyhan is a Professor at the Department of City and Regional Planning, Muğla Sıtkı Koçman University. He received his degrees (Bachelor of City Planning – B.CP., Master of Regional Planning – M.RP., and Doctor of Philosophy – Ph.D.) in the Department of City and Regional Planning at Middle East Technical University, in Ankara, Turkey. His main research interests are in the areas of urban and regional planning, regional development and innovation systems, geographic information systems (GIS) in planning, and urban and planning history in Turkey.

Reference

Objavljeno

08.04.2026.

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak