Prostorna distribucija suvremene imigracije u Republici Hrvatskoj (2021. – 2024.)
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.5105Ključne riječi:
imigracija, migracije, prostorna distribucija, regionalni razvoj, Hrvatska, demografski trendoviSažetak
Hrvatska se, kao tradicionalno emigracijsko područje, postupno transformira u imigracijsku zemlju, dok statistički podaci istodobno bilježe i povratne migracijske tijekove. U ovome se radu istražuju prostorni obrasci distribucije imigracije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U kontekstu intenziviranja migracijskih kretanja i promjena u demografskoj strukturi Hrvatske, studija analizira prostornu manifestaciju recentnih imigracijskih valova, uključujući povratak iseljenika i njihovih potomaka te doseljavanje stranih državljana. Na temelju službenih statističkih podataka rad identificira ključna središta imigracijske privlačnosti. Nalazi ukazuju na koncentraciju doseljavanja u velikim urbanim aglomeracijama s najznačajnijim gospodarskim aktivnostima, posebice u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te u obalnim područjima koja karakterizira razvijen turistički i uslužni sektor (Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija). Istodobno ruralna područja i dalje bilježe negativne demografske trendove, što dodatno produbljuje postojeće regionalne disparitete. Analiza otkriva da su ključni čimbenici koji oblikuju prostornu distribuciju imigracije ekonomske prilike (stanje na tržištu rada i stupanj gospodarskog razvoja) i kvaliteta života napose u priobalnim područjima. Rad ističe potrebu za usmjerenim regionalnim politikama radi uravnoteženja ovih tijekova i iskorištavanja pozitivnih učinaka imigracije za održivi razvoj nacionalnog teritorija.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Krešimir Ivanda, Mario Bara, Rebeka Mesarić Žabčić
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
