Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.544Sažetak
Slovenski je dio Jadranskoga mora njegov najsjeverniji dio koji obuhvaća oko 200 km2 i dio je širega Tršćanskog zaljeva. Slovenska obala prostire se na 47 km uglavnom strme, abrazijske obale od lapora i pješčenjaka. Niska akumulacijska obala nalazi se samo kod ušća vodenih tokova i čini manji dio, a najmanji dio pripada vapnenačkoj abrazijskoj obali. Kopneni obalni pojas uglavnom je brežuljkast i reljefno jako raščlanjen, a zaravni se nalaze u manjoj mjeri samo u donjim dijelovima riječnih dolina. Slovensko more ulazi u kopno s dva veća zaljeva, Koparskim i Piranskim, pa je stoga veoma plitko. Prosječna dubina je oko 18 m, a najveća je kod piranskog rta Madona. Dno mora većim je dijelom pokriveno sedimentima koji su posljedica abrazije strmih stjenovitih obala i akumulacije riječnih nanosa. Zbog plitkosti more je izloženo velikim temperaturnim kolebanjima, a zbog dotjecanja slatke vode i promjenama saliniteta vode. Kretanje morske vode u najvećoj je mjeri posljedica morske mijene i vjetrova, poglavito bure, koja značajno utječe na vertikalno kruženje vode.
Strujanje je slabo i promjenljiva smjera. Erozijom zemlje i površinskim dotjecanjem oborina, vodenim tokovima i neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u slovensko more dotječu mnogobrojne hranjive tvari. Posljedica je spomenutih obilježja velika pokrajinska osjetljivost ekosustava obalnoga mora. More se ljeti intenzivno ugrije i uz slabo kruženje vode česte su pojave nedostatka kisika u dubljim slojevima vode, intenzivnog rasta algi i cvjetanja, što upućuje na premašen kapacitet samočišćenja (asimilacijski) morskog ekosustava.
Glavni su izvori zagađenja obalni gradovi Kopar, Izola, Piran i Portorož, nautički turizam s marinama, pomorski promet te lučka aktivnost Luke Kopar. Zbog ljudskih aktivnosti još uvijek se povećavaju pritisci na morski ekosustav, i na kopnu, i na moru, unatoč pojedinim mjerama smanjenja onečišćenja. Slovensko je obalno more, prema ocjeni Mediteranskog akcijskog plana (UNEP-MAP), zbog svojih oceanografskih značajki i utjecaja gospodarske djelatnosti, uvršteno među najosjetljivije i ugrožene dijelove Sredozemlja. Stanje okoliša slovenskoga dijela Jadranskoga mora nastojalo se predočiti pomoću modela DPSIR, odnosno dopunjenoga Integralnoga geografskog modela proučavanja okoliša i njegovih komponenti.
Reference
Preuzimanja
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



