Višeimenost u jadranskoj nesonimiji (na primjeru Kornatskog otočja)

Autor(i)

  • Vladimir Skračić Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.560

Sažetak

U radu se nastoji ukazati na potrebu veće suradnje između toponomastičara i kartografa, jer su jedna i druga disciplina upućene na označavanje (imenom ili crtežom) referenata u prirodi. Drugo važno pitanje o kojemu je riječ u ovome radu, analiza je toponomastičkih sustava bez stalnoga jezičnog centra koji, redovito, svojim govorom i svojom jezičnom praksom, regulira postojanost toponomastičke jednoznačnosti (jedan otok = jedno ime). Kako takvoga centra u Kornatima nema, brojne zajednice susjedne otočju, imenuju po svoju, pa tako dolazi do pojave dvoimenosti i troimenosti. Suvremena kartografija tu činjenicu s razlogom ignorira i nudi potpunu jednoznačnost. No, na povijesnim geografskim kartama vidi se da uvijek nije bilo tako i da je u tom prostoru vladala prilična imenodavna konfuzija u kojoj su sudjelovali i kartografi onoga vremena.

Reference

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak