The Zadar maritime zone in Pîrî Reis’ Book of Navigation of 1526: maritime and geographical images of part of the Croatian Adriatic
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.5Keywords:
cartography, pilot, history of maritime affairs, Pîrî Reis, Kitâb-ı Bahriye, Zadar maritime zone, image of the OtherAbstract
This paper contains the analysis of maps and textual geographical descriptions (pilot) of the Zadar maritime zone from the work Kitâb-ı Bahriye (Book of Navigation) by Pîrî Reis, an Ottoman seafarer, pirate and later admiral. Comparative analysis was made of several examples of that navigational manual from Istanbul sources known to date and also from a lesser-known example from The Walters Art Museum in Baltimore. The objective was to compare the information obtained by the Ottomans regarding wide Zadar area based on the secretive work of a foreigner from ranks of the enemy, Pîrî Reis, with that shown in the works of his contemporary Venetian cartographers, his‘hosts’ on the eastern Adriatic coast. Providing either the historical-cartographical or imagologicalgeographical perspective, the research reveals that Pîrî Reis managed to balance the demand for production of high quality navigation and geographical materials with his position as a foreigner on the east Adriatic. Cartographic and narrative images of the Zadar maritime zone by Pîrî Reis represent a reflection of the scope and possibilities of Ottoman cartography, enabling its reappraisal. The reason lies in the fact that the quality of the cartographic and narrative output of Pîrî Reis was not achieved in the navigational manuals of that time. The toponyms employed indicate that Pîrî Reis used other accessible sources, for example, navigation instructions, but he combined them with numerous observations of his own. Therefore, his work represents a totally original description of the Zadar maritime zone which, due to a lot of new information it contains, provides completely new scholarly cognisance.
References
ANTOLJAK, S. (1990): Biograd za vrijeme hrvatskih narodnih vladara, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 1, (ur, Batović, Š.), Zavod za povijesne znanosti JAZU u Zadru – Filozofski fakultet u Zadru, Zadar, 263-277.
Atlas istočne jadranske obale, otoka i zaleđa, (ur. Kos, V.), V. B. Z., Zagreb, 2004, pp. 160.
BADURINA, A. (1992): Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih jadranskih otoka, Rad Instituta za povijest umjetnosti, 16, 7-9.
BOERIO, G. (1856): Dizionario del dialetto veneziano, Tipografia di Giovanni Cecchini, Venezia, 152.
BRUSIĆ, Z. (1991): Nalaz posuda od niskometamorfne stijene na otočiću Frmiću kod Biograda i značenje ovog otočića u režimu plovidbe Pašmanskim kanalom, Diadora, 13, 225-240.
BUŽILOV, I. (2009): Zadar i četvrti križarski rat, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 51, 55-67.
Carta di cabottaggio del mare Adriatico, Disegnata ed incisa sotto la Direzione dell'I. R. Stato maggiore generale nell' I. R. Istituto geografico militare, Dall'Imperiale regia stampera, Mi¬lano, 1822. – 1824., Državni arhiv u Zadru, Kartografska zbirka, HR-DAZD-383, 76/A.
CORTELAZZO, M. (2007): Dizionario veneziano della lingua e della cultura popolare del XVI secolo, La linea, Padova, pp. 1557.
DEVELLIOĞLU, F. (2003): Osmanlıca-Türkçe Ansiklopedik Lûgat, Aydin Kitabevi, Ankara, pp. 1195.
DIVKOVIĆ, M. (1900): Latinsko-hrvatski rječnik, Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, Zagreb, pp. 1161.
FARIČIĆ, J. (2006): Povijesne karte, u: Toponimija otoka Pašmana, (ur. Skračić, V.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 265-296.
FARIČIĆ, J. (2013): Geografska imena Kornata na starim kartama, u: Toponimija kornatskog otočja, (ur. Skračić, V.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 341-437.
FARIČIĆ, J., SIMIČIĆ, Z. (2005): Kornati na starim geografskim i pomorskim kartama, Kartografija i geoinformacije, 4, 58-77.
GUNJAČA, Z. (1986): Kasnoantička fortifikacijska arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima, Materijali Saveza arheoloških društava Jugoslavije, 22, 124-136.
HARLEY, J. B. (2003): Maps, Knowledge and Power, u: The Iconography of Landscape, (ur. Cosgrove, D., Daniels S.), Cambridge Univerity Press, Cambridge, 277-312.
Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, (ur. Dukić, D., Blažević, Z., Plejić Poje, L., Brković, I.), Srednja Europa, Zagreb, 2009., pp. 203.
KLAIĆ, N., PETRICIOLI, I. (1976): Zadar u srednjem vijeku, Filozofski fakultet u Zadru, Zadar, pp. 606.
KOS, L. (1990): Dva rukopisna izvještaja u mletačkim arhivima iz godine 1125. i 1646. o rušenju Biograda, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, (ur. Batović, Š.), Zavod za povijesne znanosti JAZU u Zadru – Filozofski fakultet u Zadru, Zadar, 409-428.
KOTRULJEVIĆ, B. (2005): De navigatione. O plovidbi, Ex libris, Zagreb, pp. 271.
KOZLIČIĆ, M. (1995): Kartografski spomenici hrvatskoga Jadrana. Monumenta cartografica maris Adriatici Croatici, AGM, Zagreb, pp. 392.
KOZLIČIĆ, M. (2013): Veli Rat u Pîrî Reisovom „Plovidbenom priručniku Sredozemlja“ s početka 16. stoljeća, u: Veli Rat, (ur. Uglešić, A., Faričić, J.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 245-249.
KRETSCHMER, K. (1909): Die italienischen Portolane des Mittelalters. Ein Beitrag zur Geschichte der Kartographie und Nautik. Mit einer Kartenbeilage, Universität Berlin, Berlin, pp. 687.
KULUŠIĆ, S. (2000): Naseljenost i vrednovanje Kornatskih otoka od drevnih vremena do danas, Hrvatski geografski glasnik, 62, 43-65.
MAGAŠ, D., FARIČIĆ, J. (2000): Geografske osnove razvitka otoka Ugljana, Geoadria, 5, 49-92.
MAGAŠ, D. (1984): Geografski položaj i osnovna prirodno-geografska obilježja otoka Pašmana, Geografski glasnik, 46, 53-71.
MARIENI, G. (1830): Portolano del Mare Adriatico, Imperiale Regia stamperia, Milano, pp. 599.
MCINTOSH, G. C. (2000): The Piri Reis map of 1513, University of Georgia Press, Athens – London, pp. 240.
MLINARIĆ, D., GREGUROVIĆ, S. (2011): Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora, Migracijske i etničke teme, 27 /3, 345-373.
NOVAK, D., MLINARIĆ, D. (2005): Jadranska obala i otoci u djelu Kitab-i Bahriye Pîrîja Reisa, u: Pet stoljeća starih geografskih i pomorskih karata Hrvatske, (ur. Novak, D., Mlinarić, D., Lapaine, M.), Zagreb, Školska knjiga, 329-365.
NOVAK, D., MLINARIĆ, D., LAPAINE, M. (2005): Usporedbena studija osmanskog kartografiranja hrvatske obale i otoka u 16. stoljeću, Kartografija i geoinformacije, 4, 78-110.
Opći šematizam katoličke crkve u Jugoslaviji. Cerkev v Jugoslaviji. 1974, (ur. Draganović, K.), Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb, 1975., pp. 1166.
ÖKTE, E. Z., ÇABUK, V., DURAN, T., BRAGNER, R. (1988): Kitab-i bahriye. Pîrî Reis, Vol. II., The Historical Research Foundation; İstanbul Research Center, İstanbul. (Faksimilno izdanje izvornika iz 1526. godine: Istanbul, Suleymaniye Library, Ayasofya, MS 2612, 982/1574), 785-794.
PETRICIOLI, I. (1962): Urbanistički razvoj zadarske luke, Pomorski zbornik, knjiga II, (ur. Novak, G., Maštrović, V.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za historijske i ekonomske nauke, Zagreb, Zadar, 1453-1466.
RAUKAR, T., PETRICIOLI, I., ŠVELEC, F., PERIČIĆ, Š. (1987): Zadar pod mletačkom upravom 1409.-1797., „Narodni list“ – Zadar – Filozofski fakultet u Zadru, Zadar, pp. 638.
REDHOUSE, J. W. (2011): A Turkish and English Lexicon: Shewing in English the significations of the Turkish terms, Nabu Press, Istanbul, pp. 2224.
ROSAMANI, E. (1990): Vocabolario giuliano, Lint, Trieste, pp. 1360.
SKOK, P. (1951): Tri starofrancuske hronike o Zadru u godini 1202., Izdavački zavod JAZU, Zagreb, pp. 180.
SKRAČIĆ, V. (1998): Toponomastička građa Dugog otoka, Čakavska rič, 26/1-2, 5-23.
SLUKAN ALTIĆ, M. (2010): Šibenik i njegov teritorij na osmanskoj plovidbenoj karti iz 1521. godine, Titius, 3, 93-107.
SLUKAN, M. (1999): Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma, Hrvatski državni arhiv i Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, pp. 142.
SLUKAN, M. (2003): Povijesna kartografija. Kartografski izvori u povijesnim znanostima, Meridijani, Zagreb, pp. 495.
SMAILAGIĆ, N. (1990): Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, pp. 686.
SORIĆ, S. (2012): Kaštel Sv. Mihovila na otoku Ugljanu, Ars Adriatica, 2, 85-96.
ŠKALJIĆ, A. (1966): Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, pp. 662.
URL 1: The Walters Art Museum, Baltimore, A digital facsimile of Walters Ms. W.658, Book on navigation, Kitāb-i baḥriye, Fol. 158-160.
http://www.thedigitalwalters.org/Data/WaltersManuscripts/html/W658/, 14. 10. 2015.
URL 2: Turistička zajednica Grada Biograd na Moru, Otkrijte destinaciju, Kulturne znamenitosti, Crkva sv. Katarine.
http://www.tzg-biograd.hr/hr/68/crkva-sv-katarine, 14. 6. 2015.
URL 3: University of Wisconsin-Green Bay, Steve Dutch, The Piri Reis Map.
http://www.uwgb.edu/dutchs/PSEUDOSC/PiriRies.HTM, 14. 6. 2015.
URL 4: Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije, Dugootočki, Sestrunj.
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1924, 14. 6. 2015.
URL 5: Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije, Dugootočki, Veli Iž.
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1928, 14. 6. 2015.
VRANDEČIĆ, J., BERTOŠA, M. (2007): Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Leykam International, Barbat, Zagreb, pp. 142.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Full-text papers can be used for personal or educational purposes only. Authors' and publisher's copyrights must be acknowledged.
