Zapisnici kanonskih vizitacija Zagrebačke nadbiskupije kao izvor podataka za povijest hrvatske tiskane knjige

Autor(i)

  • Željko Vegh Knjižnice grada Zagreba — Gradska knjižnica

DOI:

https://doi.org/10.15291/libellarium.v1i1.92

Ključne riječi:

knjižni inventari, kanonske vizitacije, župničke knjižnice, Zagrebačka nadbiskupija

Sažetak

Poticaj za pisanje rada autoru je dalo objavljivanje knjige Kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije koju je uredio Andrija Lukinović. U knjizi je uočljivo da su pohoditelji župa u arhiđakonatu Gora zapisivali i podatke o župničkim knjižnicama, s popisom knjiga koje posjeduje neka župa (inventarium librorum). Takvi su popisi zanimljivi iz tri razloga: a) omogućuju uvid u to koje su hrvatske knjige, osobito propovjedničke, bile popularnije, dakle koje su se češće pojavljivale u zapisnicima kanonskih vizitacija u rubrici inventarium librorum; b) omogućuju donošenje zaključaka o publici kojoj se župnik u propovijedima obraćao, pripremajući se za propovijedanje pomoću onih hrvatskih propovjedničkih knjiga koje su najčešće bile na policama župničkih knjižnica; c) omogućuju provjeravanje bibliografskih podataka o hrvatskim knjigama za koje nemamo pouzdanih podataka da su zaista i tiskane, dakle da ih je neka knjižnica imala u svome fondu.Pri istraživanju knjiga bilježenih u zapisnicima kanonskih vizitacija Zagrebačke nadbiskupije korištena je induktivna metoda: odabirom naslova koji su se najčešće pojavljivali u popisima knjiga zaključivalo se o razlozima veće zastupljenosti pojedinih naslova, odnosno o vjerničkoj publici kojoj se župnik u svojim propovijedima obraćao. Zapisnici kanonskih vizitacija čuvaju se u Nadbiskupskom i kaptolskom arhivu u Zagrebu (NKAZ, KV) i uglavnom nisu objavljeni. Tako zamišljeno istraživanje dovelo je do zaključaka da je vjernička publika kojoj se obraćao župnik propovjednik, a koji se za propovijedanje pripremao na temelju knjiga koje je imao u župničkoj knjižnici, bila bolje upućena u pitanja vjere i općenito bolje obrazovana nego što se to danas misli. Istraživanje je bilo ograničeno fizičkom nemogućnošću autora članka da samostalno pregleda sve zapisnike kanonskih vizitacija svih arhiđakonata Zagrebačke nadbiskupije, što bi zahtijevalo timski rad.Praktična je vrijednost istraživanja popisa knjiga koje su vizitatori bilježili pri svojim pohodima u župe Zagrebačke nadbiskupije otkrivanje recepcije djela pojedinih hrvatskih pisaca u 18. stoljeću, potom otkrivanje podataka o naobrazbi župnikâ i obrazovanosti stanovništva koje je živjelo na području Zagrebačke nadbiskupije te, naposljetku, o utjecaju Katoličke crkve na obrazovanost stanovništva. Istraživanje je omogućilo i potvrđivanje bibliografskih navoda o postojanju nekih hrvatskih tiskanih knjiga.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Barle, J. 1912. Bratovština sv. Barbare u župi Brdovcu. Katolički list 63 (15): 174 —176.

Cvekan, P. 1978. Djelovanje franjevaca u Varaždinu: povijesno-kulturni prikaz sedamstogodišnje prisutnosti franjevaca u gradu Varaždinu. Varaždin: P. Cvekan.

Cvekan, P. 1982. Franjevci u Jaski: povijesno-kulturni prikaz prisutnosti franjevaca u slobodnom, kraljevskom naselju Jastrebarsko prigodom 260 godina proglašenja formalnog samostana i 380 godina dolaska u Jastrebarsko. Jastrebarsko: P. Cvekan.

Hrg, M. — Kolanović, J. 1989. Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

Jurić, Š. 1971. Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis: Pars I.: Opera scriptorum latinorum natione Croatarum usque ad annum MDCCCXLVIII typis edita:Bibliographiae fundamenta: Tomus II.: Index systematicus. Zagrabiae: Academia scientiarium et artium Slavorum meridionalium.

Korade, M. 1995. Bratovština Kršćanskog nauka u Hrvata u 18. stoljeću: prilog povijesti laičkog apostolata. Kateheza: časopis za vjeronauk u školi, katehezu i pastoral mladih 17 (3): 220 — 229.

Leber, P. 1916. Bratovština kršćanskog nauka. Katolički list 67 (19): 213 — 215.

Lukinović, A., ur. 2006. Kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije: I. Gorski arhiđakonat: svezak I. 1639. — 1726. Zagreb: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić”.

Mihanović-Salopek, H. 2006. Iz duhovnog perivoja. Zagreb: Naklada Ljevak.Stipčević, A. 2005. Socijalna povijest knjige u Hrvata: Knjiga II.: Od glagoljskog prvotiska (1483) do hrvatskoga narodnog preporoda (1835). Zagreb: Školska knjiga.

Šojat, O. 1972. Stjepan Škvorc: Hasnovito z slatkem (1724). Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu 5 (3 — 4): 3 — 20.

Šojat, O., prir. 1977. Hrvatski kajkavski pisci: II: 17. stoljeće. Zagreb: Zora, Matica hrvatska.

Šojat, O. 1983. Juraj Mulih (1694-1754) kao kajkavski pisac i kao kulturno-prosvjetni radnik. Zagreb: Kaj, časopis za kulturu i prosvjetu 16 (5 — 6).

Štefanić, V. — Franolić, V. — Buturac, J. 1941. Bratovštine. U Hrvatska enciklopedija 3: 247 — 252. Zagreb: Hrvatski bibliografski zavod.

Vegh, Ž. 2004. Prilog poznavanju djelâ kajkavskoga propovjednika Mihalja Šimunića. Gazophylacium 9 (3 — 4): 41 — 50.

Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925: sa pregledom povijesti Hrvatske, Bosne i Istre, hrvatske književnosti i razvitka hrvatskog jezika, te hrv. vladara, hercega, banova i biskupa, kao uvodom: sa 9 zasebnih slika, te 421 slikom u tekstu. Zagreb: Odbor za izdanje knjige Zaslužni i znameniti Hrvati 925 — 1925, 1925.

Preuzimanja

Objavljeno

16.04.2009.

Broj časopisa

Rubrika

Članci

Kako citirati

“Zapisnici Kanonskih Vizitacija Zagrebačke Nadbiskupije Kao Izvor Podataka Za Povijest Hrvatske Tiskane Knjige”. 2009. Libellarium: časopis Za istraživanja U području Informacijskih I Srodnih Znanosti 1 (1): 9-25. https://doi.org/10.15291/libellarium.v1i1.92.