Bibliografski rad Ivana Franje Jukića i kraj kulturne povijesti. Bibliografije kao izvor za povijest knjige i kulturnu povijest
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v1i1.93Ključne riječi:
Ivan Franjo Jukić, bibliografija, bibliografska analiza, bosanski franjevci, „Bosanski prijatelj”, ilirski pokretSažetak
Prije 150 godina umro je bosanski franjevac Ivan Franjo Jukić (1818. — 1857.), jedan od najvažnijih kulturnih pregalaca u 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini. U teškim uvjetima osmanske okupacije Bosne i Hercegovine on je razvio vrlo raznoliku kulturnu djelatnost. Među ostalim, istraživao je kulturnu svjetovnu povijest Bosne i Hercegovine, a napose spisateljski rad svojih franjevačkih prethodnika koji su pastoralno djelovali tijekom povijesti na cijelom hrvatskom kulturnom prostoru, a u nekim razdobljima i šire. Propovijedajući na narodnom jeziku oni su dali golem prinos standardizaciji hrvatskoga jezika i razvoju i uporabi bosanice kao specifično hrvatskoga ćirilskoga pisma. Jukić je jedan od prvih, ako ne i prvi od hrvatskih proučavatelja toga pisma. Proučavanje pisma bilo mu je povodom za skupljanje i bibliografsko opisivanje knjiga na tome pismu, ali i na latinici. Tako je nastala jezgra njegova teksta Književnost bosanska koji je zapravo opća bibliografija Bosne i Hercegovine, a prva koja kao kriterij uzima svjetovne, a ne redovničke granice Bosne. Tekst je objavljen u dva nastavka u „Bosanskom prijatelju” prvom književnom časopisu Bosne i Hercegovine, koji je pokrenuo i uređivao sam Jukić.
U povodu obljetnice želi se u prilogu koji slijedi podastrijeti uvid u rezultate istraživanja toga Jukićeva teksta u stručnobibliografskom i kulturnopovijesnom smislu. U stručnobibliografskom smislu promatra se bibliografski ustroj, bibliografski opis te kriteriji za odabir građe. Stručna obilježja bibliografije analiziraju se integrirana u kulturnopovijesni kontekst u sinkronijskom i dijakronijskom smislu. Primijenjena metoda kontekstualne bibliografske analize omogućila je tematiziranje nekih manje poznatih Jukićevih stajališta relevantnih za pitanja kriterija pri odabiru građe u nacionalnoj retrospektivnoj bibliografiji.
Potreba kulturnopovijesnoga pristupa proizlazi osobito iz toga što je Jukić bio oduševljeni pristaša ilirskoga pokreta. Taj je pokret promovirao južnoslavensko zajedništvo nazivajući južne Slavene Ilirima i smatrajući ih načelno jednim narodomkoji govori jednim jezikom, a pokazivao je izrazito zanimanje za bibliografski rad. Trag takvih stajališta vodi do izvora u njemačkome romantizmu, koji jedinstvo razjedinjenih njemačkih zemalja vidi u zajedničkom jeziku te promovira primat kulturnoga u odnosu na političko. U Nijemaca je to ujedinjenje uspjelo, a politička zbilja, djelomice i posredovanjem krvavih ratova, grubo je posvjedočila neuspjehu ilirske, pa i kasnije južnoslavenske ideje. Ta je činjenica u znatnoj mjeri usmjerila istraživanje. Napose se to pokazuje problemom u pitanjima kriterija za odabir bibliografske građe.
Jukić je polazeći očito od ilirskoga razumijevanja regionalnoga, ne samo prihvatio poistovjećivanja Ilira i južnih Slavena već i postulirao Bošnjake kao „slavni narod ilirski” ne samo teritorijalno već i etnički (rodoslovno). Proučavatelji kulturne i političke povijesti Bosne nisu prihvatili Jukićeve argumente, a kulturnopovijesni procesi krenuli su smjerom koji sam Jukić ne bi očekivao. Konzekvenca osmanskoga osvajanja Bosne bila je naime prožimanje konfesionalnoga i nacionalnoga. Tako se dogodilo da se Jukić kao katolik smatra hrvatskim kulturnim djelatnikom, pa po tome i bibliografom i pripadnikom hrvatskoga naroda, iako teritorijalno pripada Bosni i Hercegovini i također je kulturnim djelatnikom te države. Stručnobibliografska analiza čini središnji dio priloga koji slijedi. Metodološki ju s jedne strane uokviruje, bibliografiji imanentni, moderni kulturnopovijesni kontekst, dok se s druge, potaknuta Jukićevim ilirskim konstruktom, promatra kratko i u svjetlu postmodernoga kulturnopovijesnoga konstruktivizma.
Preuzimanja
Reference
Alaupović, T. 1907. Ivan Frano Jukić (1818 — 1857.), Sarajevo: Zemaljska štamparija.
Anderson, B. 1990. Nacija: zamišljena zajednica: razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma. Zagreb: Školska knjiga.
Belting, H. 1995. Das Ende der Kunstgeschichte: eine Revision nach zehn Jahren. München: Beck.
Bosanski prijatelj: časopis saderžavajući potrebite korisne i zabavne stvari. 1850 — 1851. Zagreb: Gajeva tiskara. Književnost bosanska, I(1850): 25 — 32; Književnost bosanska, II(1851): 83 — 90.
Burke, P. 2005. Povijest događanja i preporod pripovijedanja. Scrinia slavonica 5: 507 — 520.
Burke, P. 2006. Što je kulturalna povijest? Zagreb: Antibarbarus.
Čulić, B. 1955. Bibliografija u Bosni i Hercegovini. U Enciklopedija Jugoslavije I. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
Čulić, B. 1980. Bibliografija. U Enciklopedija Jugoslavije I. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
Ćorić, B. 1973. Ogled o Ivanu Franji Jukiću. U Ivan Franjo Jukić. Sabrana djela III, izbor i redakcija Boris Ćorić, 9 — 101. Sarajevo: Svjetlost.
Drljić, R. 1957. Jukićev ugled kroz našu prošlost i kritički sudovi o njemu. Dobri pastir 8: 164 — 175.
Džaja, S. 1999. Konfesionalnost i nacionalnost u Bosni i Hercegovini: predemancipacijsko razdoblje 1463 — 1804. Mostar: Ziral.
Džaja, S. 2004. Politička realnost jugoslavenstva (1918 — 1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo i Zagreb: Svjetlo riječi.Džaja, S. 2005. Bosna u kategorijama jugoslavenstva, tuđinske i otuđene vladavine. U Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko, podružnica za Njemačku.
Frndić, N. 1998. Refleksi Hrvatskog narodnog preporoda u Bosni. U Dani Hvarskog kazališta: Hrvatska književnost u doba preporoda. Split: Književni krug.
Frost, C. D. 1976. The Bodleian catalogs of 1674 and 1738. The Library quarterly 46: 248 — 270.
Gavran, I. 1995. Odjeci velikog potresa: Kako se Francuska revolucija odrazila kod nas. U Putovi i putokazi II., 183 — 188. Livno: Svjetlo riječi.
Gavranić, G. 1929. Ivan fra Frano Jukić i naše plemensko pitanje. Franjevački vjesnik, 36(4): 110 — 114.
Građa, 1987. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Knj. 9. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Jelčić, D. 1978. Hrvatski narodni i književni preporod. Zagreb: Školska knjiga.
Jelenić, J. 1925. Bio-bibliografija franjevaca Bosne srebreničke. Zagreb: Nadbiskupijska tiskara.
Jelenić, J. 1990. Kultura i bosanski franjevci. Fototip. izd. Sv. 1 — 2. Sarajevo: Svjetlost.
Jukić, I. F. 1848. Početak pismenstva i Napomena nauka kestjanskoga: Na službu pučkih učiona u Bosni. Zagreb: Gajeva tiskara.
Jukić, I. F. 1973. Sabrana djela. Sv. 1 — 3. Sarajevo: Svjetlost.
Jukić, I. F. 2002. Izabrana djela. Sv. I - III. Priredio Ivo Pranjković. Zagreb: Konzor.
Kosić, I. 2007. Pregled povijesti najdragocjenijega fonda u zbirkama građe posebne vrste. U Blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Kovačić, A. S. 1991. Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo: Svjetlost.
Kuna, H. 1973. Bosanski rukopisni kodeksi u svjetlu južnoslavenske redakcije staroslavenskog. U Radovi sa simpozijuma „Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”, 89 — 102. Zenica: Muzeja grada Zenice.
Kuna, H. 1978. Grafijsko-ortografski uzusi iliraca i književna tradicija u „Bosanskom prijatelju”. Književni Jezik, 3(8): 131 — 144.
Kuna, H. 1983. Jezik „Bosanskog prijatelja” prvog bosanskohercegovačkog časopisa.Sarajevo: Svjetlost.
Logar, J. 1973. Uvod u bibliografiju. Sarajevo: Svjetlost.Lovrenović, D. 1998. Na izvorištu srednjovjekovne bosanske etno-politogeneze. Bosna franciscana 6(9): 85 — 125.
Markušić, J. i Škarica. B. 1908. Život i rad Ivana Frane Jukića: na temelju rukopisa o. Augustina Ćorića. Sarajevo: Vogler.
Maštrović, T. 1996. Kroatizam Ante Kuzmanića i Zora Dalmatinske. Zadarska smotra. 44(3 — 4): 68 — 69.
Matković, J. 1895. Bibliografija bosanskih franjevaca: Tiskane knjige. Sarajevo: Zemaljska vlada.
Napotnik, M. 1884. Kratek pregled bosanskega slovstva. Maribor: Janez Leon.
Nazor, A. 1963. Jezični kriterij pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Slovo 13: 72 — 73.
Nikel, J. 1907. Allgemeine Kulturgeschichte. 2. Aufl. Paderborn: F. Schöningh.
Pomian, K. 2005. Povijest struktura. Scrinia slavonica 5: 485 — 506.
Porfirogenet, K. 2003. O upravljanju carstvom. Zagreb: Dom i svijet.
Pranjković, I. 1997. Fra Frano Jukić i hrvatska jezično pravopisna tradicija u BiH. Bosna franciscana, 5(8): 131 — 144.
Raukar, T. 1973. O problemu bosančice u našoj historiografiji. Radovi sa simpozijuma „Srednjovjekovna Bosna i europska kultura”, Zenica: Muzej grada Zenice.
Rogulja, P. 1982. Dosadašnji rad na hrvatskoj nacionalnoj bibliografiji knjiga. U Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Knj. 1. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka.
Schaffarik, P. J. 1826. Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten. Ofen: Universitäts-Schriften.
Stojačković, A. 1847. Historija vostočno-slavenskog’ bogosluženija i kyrillskog’ kn’žestva kod Slavena Zapadne crkve. Novi Sad: Jovan Kaulicji.
Stokes, R. B. 2003. Bibliograpy. U Encyclopedia of Library and information science. Vol. 2. New York i Basel: Marcel Dekker.
Vukotinović, Lj. 1842. Ilirisam i Kroatisam. Kolo: članci za literaturu, umeˇtnost i narodni život. Knj. 2. — U Zagrebu: Gaj.
Zelić-Bućan B. 1993. Bosanski franjevci u mrežama srpske nacionalne propagande. Hrvatska revija 43(4): 424 — 431.
Zelić-Bučan, B. 2000. Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji. Split: Državni arhiv.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.