Povratak „univerzalne knjižnice” u digitalnom obliku
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v1i1.97Ključne riječi:
prosvjetiteljstvo, univerzalna knjižnica, World Wide Web, univerzalno (sveobuhvatno) znanje, znanstveni kanon, arhivi, pozitivizamSažetak
Radnja počinje propitkivanjem dviju tehnoloških inovacija koje dovode u pitanje dominaciju knjige u obliku kodeksa kako u polju književnog stvaralaštva i nakladništva, tako i u procesu učenja. Iako počeci e-knjige nisu bili komercijalno uspješni i isplativi, najnoviji e-čitači (prijenosni uređaji s mogućnošću pohrane tisuća knjiga u digitalnom obliku) hvaljeni su ne tek poradi funkcionalnosti već i zbog svojih estetskih obilježja. Usporedno s tehnološkim razvojem čitača rasla je i brojnost naslova kojima se može pristupiti u digitalnim knjižnicama, od kojih je najpoznatija Google Books Library Project. Pokrenuta je 2004. godine, a cilj joj je digitalizirati otprilike 15 milijuna svezaka ili 4,5 bilijuna stranica u sljedećih šest godina, usredotočujući se i na građu pohranjenu u nekim od vodećih svjetskih sveučilišnih knjižnica.
Cilj je radnje propitati navedene inovacije u kontekstu antičkih i prosvjetiteljskih ideja o tzv. univerzalnoj knjižnici, koje pretpostavljaju da bi stvaranje takve knjižnice bila najučinkovitija promocija sveobuhvatnoga, univerzalnog znanja. Umjesto prihvaćanja svojevrsnoga tehnološkog determinizma, prema kojem bi se novije tehnološke inovacije u području knjige i čitanja mogle pojmiti tek kao razvojni korak u nezaustavljivom kontinuumu napretka, u ovoj se radnji e-knjige i digitalne knjižnice promatraju kao najnovije manifestacije davnašnje ideje, nastale u doba kada tehnološkog razvoja u suvremenom smislu riječi nije ni bilo. Prije više od dva tisućljeća, Ptolemejevići su željeli prikupiti cjeloviti korpus tekstova pisanih grčkim jezikom, kao i sva važnija djelana drugim jezicima. Mnogi se autori slažu da je Aleksandrijska knjižnica, institucija u kojoj su bile pohranjene te goleme zbirke, bila prva svjetska univerzalna knjižnica. Aleksandrijska je knjižnica razorena, no ideja univerzalne knjižnice preživjela je i ponovno procvala u razdoblju prosvjetiteljstva, kroz projekt Diderotove Encyclopédie i kroz otvaranje nacionalnih knjižnica i arhiva. Naposljetku, pojedinci su stvaranje World Wide Weba doživjeli kao apoteozu univerzalizma ljudskoga znanja.
Ipak nisu svi uvjereni da je moguće dosegnuti univerzalno znanje. Ironično, najsnažniji argumenti protiv univerzalizma znanja potječu iz medija koji je možda najugroženiji tehnološkim razvojem: iz knjige u obliku kodeksa. Usprkos sofisticiranoj tehnologiji, čini se da nam „klasična” literatura i dalje pruža mnogo dublji uvid u procese suvremenog društva negoli ostali mediji. U ovoj će radnji posljednja teza biti potkrijepljena navodima iz djela Jorgea Luisa Borgesa, Jonathana Swifta, Jeana Paula Sartrea, Washingtona Irvinga i Gustava Flauberta, autora koji na različite načine dokazuju epistemološku nemogućnost dosizanja „totalnog” znanja u bilo kojoj intelektualnoj disciplini te unekoliko i ismijavaju paranoičnu potragu za njim, i sami se nadahnjujući tenzijama između znanstvenog kanona s jedne i univerzalizma znanja s druge strane. Upravo su takve teme iznimno važne u dobu u kojemu se čini da je virtualizacijom teksta moguće prevladati neke praktične zapreke u stvaranju univerzalne knjižnice, a njihova analiza nudi i odgovor onim cyber-utopistima koji su najavljivali siguran nastup univerzalnoga znanja zajedno s razvojem World Wide Weba.
Preuzimanja
Reference
Aarseth, E. J. 1997. Cybertext: perspectives on ergodic literature. London and Balitimore: The John Hopkins University Press.
Appleyard, B. ”Could this be the final chapter in the life of the book?” Sunday Times, January 21, 2007.
Battles, M. 2004. Library. An unquiet history. London: Vintage.
Borges, J. L. 2000. The Library of Babel in Labyrinths, 77-86. London: Penguin Classics.
Borges, J. L. 2000. Funes the Memorious in Labyrinths, 87-95. London: Penguin Classics.
Borges, J. L. 2001. The Book of Sand in The Book of Sand and Shakespeare’s memory, 89-93. London: Penguin Classics.
Bragg, M., J. Hawley, C. Warman and D. Wootton. In our time. London: BBC Radio 4, 26 October 2006.
Burke, S. 1998. The death and return of the author. Criticism and subjectivity in Barthes, Foucault and Derrida. Second edition. Edinburgh: Edinburgh University Press.
Chartier, R. (trans. by Lydia G. Cochrane) 1994. The Order of books. Cambridge: Polity Press.
Chartier, R. 2006. Readers and readers in the electronic age in Text-e: text in the age of the Internet, edited by G. Origgi, 1-11. Basingstoke and New York: Palgrave MacMillan.Derrida, J. (trans. By Rachel Bowlby) 2005. Paper Machine. Stanford: Stanford University.
Eco, U. 2006. On literature. London: Vintage.
Featherstone, M. 2006. Archive. Theory, Culture and Society. 23 (2-3): 581-590.
Gilliland-Swetland, A. J. 2000. Enduring paradigm, new opportunities: the value of the archival perspective in the digital environment. Washington DC: Council on
Library and Information Resources.
Irving, W. 1906. The mutability of literature in The sketch book of Geoffrey Crayon, gent, 119-129. London and New York: J.M. Dent & Sons Ltd. and E.P. Sutton & Co. Inc.
Jeanneney, J-N. (trans. by Teresa Lavender Flanagan) 2007. Google and the myth of universal knowledge [a view from Europe]. Chicago and London: University of Chicago Press
.
Jenkinson, H. 1944. Reflections of an archivist. Contemporary Review 165: 355-361.
Keegan, V. ”Reading on screen is pleasurable at last” The Guardian, February 1,b2007.
Kelly, K. 2002. God is the machine. Wired 10, (12), December, http://www.wired.com/wired/archive/10.12/holytech.html.
Kelly, K. ”Scan this book!” New York Times, May 14, 2006, http://www.nytimes.com/2006/05/14/magazine/14publishing.html?ex=1305259200&en=c074
d368771bb8&ei=5090
Landow, G. P. 1992. Hypertext: the convergence of contemporary critical theory and technology. London and Baltimore: John Hopkins University Press.
Lister, M., Dovey, J., Giddings, S., Grant, I. and Kelly, K. (eds.) (2003), New media: a critical introduction, Routledge, London and New York.
Iyer, P. 2006. ”Parallel lives” The Guardian Review, 8 July, 2006. The National Archives (2005). What we do: selection. http://www.nationalarchives. gov.uk/about/selection.htm
Naudé, G. 1644. Advis pour dresser une bibliothéque, reproduction of the 1644 edition, preceded by Claude Jolly, ‘L’Advis, manifeste de la bibliothéque érudite (Aux Amateurs de Livres, Paris 1990).
O’Hara, K. 2002. Plato and the Internet. Cambridge: Icon Books.
Poster, M. 1990. The mode of information. Cambridge and Oxford: Polity Press and Basil Blackwell.Poster, M. 2001. The information subject. Amsterdam: G&B Arts International.
Postman, N. 1992. Technopoly: the surrender of culture to technology. New York: Vintage Books.
Sartre, J. P. (trans. by Lloyd Alexander) 1962. Nausea. London: Hamish Hamilton.
Seidensticker, R. B. 2006. Future Hype: the myths of technology change. San Francisco: Berrett-Koehler Publishers.
Swift, J. 1909. A true and full account of the battle fought last Friday between the ancient and the modern books in St James’s Library in A tale of the tub and other satires, 143-168. London and New York: J. M. Dent & Sons Ltd. and E. P. Sutton & Co. Inc.
Tollebeek, J. 2004. ”Turn’d to dust and tears”, revisiting the archive. History and Theory 43 May: 237-248.
Zeldin, T. 2006. The future of the Internet: a conversation. Interview by G. Origgi [chapter five] in Text-e: text in the age of the Internet, edited by G. Origgi. Basingstoke and New York: Palgrave MacMillan.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.