Analiza javno dostupnih alata za geokodiranje i njihova primjena u AKM ustanovama

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/libellarium.3970

Ključne riječi:

AKM zajednica, alati za geokodiranje, digitalne zbirke, interaktivne karte

Sažetak

Cilj. Cilj je rada široj AKM zajednici predstaviti javno dostupne alate geokodiranja koji mogu biti korisni za predstavljanje raznolikih zbirki vezanih za pojedino područje. Rad će predstaviti neke od javno dostupnih alata te iznijeti njihove prednosti i nedostatke, mogućnosti primjene i pristupačnost.

Pristup/metodologija/dizajn. Teorijski su razgraničeni osnovni pojmovi s kojima se autori virtualnih izložbi i interaktivnih karata susreću (GIS, mapiranje, geokodiranje, geolociranje). Uz pomoć analize koja razmatra prednosti, nedostatke, ustanove kojima je namijenjen te cijenu, napravljena je usporedba sedamnaest javno dostupnih alata za geokodiranje.

Rezultati. Analizirano je 17 alata za geokodiranje. Od 17 promatranih alata, njih 10 ima širok spektar primjene koji, po mišljenju autora, uključuje i AKM zajednicu. Rezultati donose prednosti, nedostatke, cijenu i namjenu (odnosno korisnike) promatranih alata, a proučene su mogućnosti primjene, jednostavnost korisničkog sučelja, otvorenost koda, preglednost, trajnost pristupa i cjenovni rangovi.

Ograničenja. Velik broj javno dostupnih alata za geokodiranje kao i njihov kontinuirani razvoj onemogućuju nam analizu svih. Također, usprkos podrobnom upoznavanju, svi analizirani alati za geokodiranje nisu korišteni od strane autora, samo pojedini, što ostavlja mogućnost da su se pojedine prednosti ili nedostaci previdjeli.

Praktična primjena. U radu su predstavljeni javno dostupni alati za geokodiranja koji mogu biti korisni za promociju digitalnih zbirki na interaktivan i popularan način.

Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovoga rada ogleda se u činjenici da su na jednom mjestu obuhvaćeni i analizirani javno dostupni alati za geokodiranje koji mogu poslužiti ustanovama AKM zajednice za njihovu usporedbu prije odlučivanja o odabiru alata za izradu interaktivne karte na temelju vlastitih digitalnih zbirki.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Brown, Deidre i George Nicholas. 2012. „Protecting indigenous cultural property in the age of digital democracy: Institutional and communal responses to Canadian First Nations and Māori heritage concerns.“ Journal of Material Culture 17, br. 3: 307‒324. https://journals.sagepub.com/doi/epub/10.1177/1359183512454065.

Collective Access. 2022. „CollectiveAccess Setup and Use.“ Pristupljeno 15. srpnja 2022. https://manual.collectiveaccess.org/.

Dwivedi, Pratik. 2021. „What is Data Mapping?: A Comprehensive Guide 101.“ Pristupljeno 13. srpnja 2022. https://hevodata.com/learn/data-mapping/#dm.

Frančula, Nedjeljko. 2005. „Kartografija u 21. stoljeću.“ Kartografija i geoinformacije 4, br. 4: 4‒15. https://hrcak.srce.hr/2343.

Geodetsko informatički rječnik. s.v. „Geoinformacija“. Državna geodetska uprava. Pristupljeno 3. lipnja 2022. https://dgu.gov.hr/geodetsko-informaticki-rjecnik/163?slovo=g.

Geodetsko informatički rječnik. s.v. „Geokodiranje“. Državna geodetska uprava. Pristupljeno 3. lipnja 2022. https://dgu.gov.hr/geodetsko-informaticki-rjecnik/163?slovo=g.

Google Maps Platform. n.d., „Maps“. Pristupljeno 12. srpnja 2022. https://developers.google.com/maps.

Gušić, Ivan. 2019. „O riječi mapiranje.“ Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 6, br. 2: 28‒29. https://hrcak.srce.hr/file/324680.

Harkema, Craig i Catherine Nygren. 2012. „Historypin for Library Image Collections: New Modes of Access for Unique Materials at the University of Saskatchewan Library.“ Partnership: The Canadian Journal of Library and Information Practice and Research 7, br. 2: 1‒11. https://journal.lib.uoguelph.ca/index.php/perj/article/view/1970.

Hrvatska enciklopedija, 2021, s.v. „Geo-informacijski sustavi,“ Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 1. lipnja 2022. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21696.

Hrvatski jezični portal. 2022. „Mapiranje.“ Pristupljeno 28. lipnja 2022. https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xgXRY%253D=.

Joubert, Annekie i Katarzyna Biernacka. 2015. „Cultural heritage and new technologies: the role of technology in preserving, restoring and disseminating cultural knowledge.“ Southern African Journal for Folklore Studies 25, br. 1: 21–33. https://journals.co.za/doi/pdf/10.10520/EJC-6a08a8496.

Lang, Stefan i Thomas Blaschke. 2010. Analiza krajolika pomoću GIS-a. Požega: ITD Gaudeamus.

Matešić, Marija. 2012. „Vizualizacija podataka.“ U Heritage live: upravljanje baštinom uz pomoć informacijskih alata, uredili Hrvoje Stančić, Katharina Zanier, 86‒88. Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales.

Merriam-Webster Dictionary. 2022. „Mapping“. Pristupljeno 28. lipnja 2022. https://www.merriam-webster.com/dictionary/mapping.

Pahernik, Mladen. 2006. Uvod u geografsko informacijske sustave. Zagreb: Ministarstvo obrane, Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku „Petar Zrinski“.

Perković, Dario. 2010. Osnove geoinformatike – upravljanje podacima. Pristupljeno 14. srpnja 2022. https://rudar.rgn.hr/~dperko/nids_dperkovic/predavanja/02_Upravljanje_podacima_09062010.pdf.

Pojmovnik. 2021. s.v. „WMTS“. Državna geodetska uprava. Pristupljeno 5. rujna 2022. https://www.nipp.hr/default.aspx?id=68.

Priručnik za georeferenciranje. 2014. Pristupljeno 27. lipnja 2022. http://georef.hr/Content/Prirucnik_za_georeferenciranje.pdf.

Reid, James, S., Chris Higgins, David Medyckyj-Scott i Andrew Robson. 2004. „Spatial data infrastructures and digital libraries: paths to convergence.“ D-Lib Magazine 10, br. 5. http://www.dlib.org/dlib/may04/reid/05reid.html.

Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i medija. 2020. „Smjernice za digitalizaciju kulturne baštine.“ Pristupljeno 1. lipnja 2022. https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/izdvojena-lijevo/kulturne-djelatnosti-186/digitalizacija-kulturne-bastine-9828/smjernice-za-digitalizaciju-kulturne-bastine/15034.

Roth, Robert E., Arzu Çöltekin, Luciene Delazari, Homero Fonseca Filho, Amy Griffin, Andreas Hall, Jari Korpi [et al.] 2007. „User studies in cartography: opportunities for empirical research on interactive maps and visualizations.“ International Journal of Cartography 3, br. 1: 61‒89. https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/23729333.2017.1288534?needAccess=true.

Walat, Wojciech. 2010. „Necessity of education changes under developing information and communication technologies.“ Informatologia 43, br. 2: 116‒121. https://hrcak.srce.hr/clanak/84835.

Župan, Robert i Stanislav Frangeš. 2004. „Interaktivne karte na webu.“ Ekscentar : časopis studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 6, br. 1: 40‒42. https://hrcak.srce.hr/11246.

Župan, Robert i Jelena Vračar. 2014. „Primjena tehnologije GIS-a za izradu interaktivne web karte Sveučilišta u Zagrebu.“ Geodetski list 68, br. 4: 291‒308. https://hrcak.srce.hr/clanak/196248.

Preuzimanja

Objavljeno

31.12.2022.

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 2 (2022): Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti

Rubrika

Članci

Licenca

Autorska prava (c) 2022 Merien Hadrović, Ivana Turk, Filip Horvat

Creative Commons License

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.

Kako citirati

“Analiza Javno Dostupnih Alata Za Geokodiranje I Njihova Primjena U AKM Ustanovama”. 2022. Libellarium: časopis Za istraživanja U području Informacijskih I Srodnih Znanosti 13 (2): 95-116. https://doi.org/10.15291/libellarium.3970.