Tržište elektroničkih knjiga u Republici Hrvatskoj - pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji s naznakama budućeg razvoja
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.4153Ključne riječi:
elektronička knjiga, , elektronički čitači, , elektroničko nakladništvo,, informacijsko-komunikacijske tehnologije, , SWOT analizaSažetak
Cilj. Ukazujući na promjene koje su zahvatile izdavaštvo ubrzanim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, cilj rada temelji na analizi razvoja elektroničke knjige (e-knjige) i elektroničkog nakladništva (e-nakladništvo) kroz povijesnu i teorijsku perspektivu, čime se omogućuje detaljan uvid u trenutno stanje, s indicijama budućeg razvoja u Republici Hrvatskoj. S obzirom na malo tržište i ograničenu dostupnost izdanja na hrvatskom jeziku, kao i nedovoljnu upoznatost korisnika s prednostima e-knjige, ovim radom željelo se sve navedene aspekte objediniti na jednom mjestu s ciljem sistematizacije dostupne literature. Iz tog razloga, članak je koristan nakladnicima i autorima koji nisu još prepoznali sve mogućnosti koje nudi elektronička knjiga, ili nisu u potpunosti shvatili njenu svrhovitost.
Pristup/metodologija/dizajn. Primjenjujući metodu analize, sinteze i usporedbe, ovim radom se daje detaljna procjena snaga, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analiza) elektroničkoj knjizi kao proizvodu e-nakladništva u Republici Hrvatskoj. Sistematičnom analizom do sada objavljene znanstvene i stručne literature, detaljno se navode pozitivne i negativne strane elektroničke knjige, diskutiraju se novi trendovi te daje naznaka budućeg razvoja e-knjige s implikacijama na e-izdavaštvo.
Rezultati. Rezultati ''SWOT'' analize pokazuju da elektronička knjiga posjeduje brojne prednosti poput funkcionalnosti i interaktivnosti, a kojima se može pozicionirati kao koristan medij prijenosa informacija i znanja. S druge strane, upravo ovisnost o tehnologiji je njena najveća slabost. Nove prilike leže u novim suradnjama i novim distribucijskim kanalima, no veliku prijetnju pritom predstavlja konkurencija koja na digitalnim kanalima može doći iz cijelog svijeta.
Originalnost/vrijednost. Iz navedenog pregleda dosadašnje objavljene literature može se uočiti kako nije još dan pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji e-knjizi u Republici Hrvatskoj. Stoga, postoji potreba za navedenom sistematizacijom da bi se dobio jasniji pregled stanja tržišta knjiga, te uvid u potencijalne smjerove budućeg razvoja.
Preuzimanja
Reference
Amazon. 2023a. „Learn About Sending Documents to Your Kindle Library.“ Pristupljeno 7. srpnja 2023. https://www.amazon.com/gp/help/customer/display.html?nodeId=G5WYD9SAF7PGXRNA.
Amazon. 2023b. „Kindle. Meet the Whole Family.“ Pristupljeno 10. srpnja 2023. https://www.amazon.com/Amazon-Kindle-Ereader-Family/b?ie=UTF8&node=6669702011.
Badurina, Boris, i Hrvojka Serdarušić. 2015. „Percepcija e-knjige studenata u Hrvatskoj.“ Libellarium 8, no. 2: 65–80. https://doi.org/10.15291/libellarium.v0i0.236.
Ballatore, Andrea i Simone Natale. 2016. „E-readers and the Death of the Book: Or, New Media and the Myth of the Disappearing Medium.“ New Media & Society 18, no. 10: 2379–2394. doi:10.1177/1461444815586984.
Ballhaus, Werner. 2010. Turning the Page. The Future of Ebooks. PricewaterhouseCoopers LLP.
Batten, Janene, i Alexandria Brackett. 2021. „Ensuring the RIGOR in Systematic Reviews: Part 3, the Value of the Search.” Heart & Lung 50, no. 2: 220–222. https://doi.org/10.1016/j.hrtlng.2020.08.005.
[BEK] Besplatne Elektroničke Knjige. n. d. Pristupljeno 22. ožujka 2022. https://elektronickeknjige.com/bek/.
Blažević, Ivana. 2012. Pripremljenost hrvatskog tržišta za e-nakladništvo: diplomski rad. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Filozofski fakultet.
Book&zvook. n. d. „Prepusti se užitku slušanja knjiga u mobilnoj aplikaciji book&zvook.“ Pristupljeno 12. srpnja, 2023. https://www.bookzvook.com/.
Brzić, Aleksandra. 2019. „Kindle je kriv što hrvatski nakladnici kaskaju za svjetskim trendovima.“ Lider, 9. studenog 2019. https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/kindle-jekriv-sto-hrvatski-nakladnici-kaskaju-za-svjetskim-trendovima-128890.
Bulaja naklada. n. d. „O nama.“ Pristupljeno 29. ožujka 2022. http://www.bulaja.hr/onama.htm.
Carreiro, Erin. 2010. „Electronic Books: How Digital Devices and Supplementary New Technologies are Changing the Face of the Publishing Industry.“ Publishing Research Quarterly 26, no. 4: 219–235. doi:10.1007/s12109-010-9178-z.
Čerepinko, Dario, Nikola Vrdoljak i Joško Gamberožić. 2011. „Od Gutenberga do Gorea: Nova generacija elektroničkih knjiga ili nedovoljno iskorištena aplikacija.“ U Zbornik radova s 15. međunarodne konferencije tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić, uredio Mislav Mikota, 99–108. Senj: Hrvatsko društvo grafičara.
Ćutić, Darija i Maja Turčić. 2021. „Dinamično oblikovanje e-udžbenika s naglaskom na interaktivnost.“ Polytechnic and Design 9, no. 4: 247–253. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2021-9-4-02.
Dasović, Eva, Gorana Petković i Suzana Pasanec Preprotić. 2015. „Oblikovanje i budućnost knjižnog uveza u svijetu e-knjige.“ Tehnički glasnik 9, no. 4: 440–445. https://hrcak.srce.hr/149763.
Despot, Ivana i Tomislav Jakopec. 2013. „The Strategy for the Development of Electronic Publishing in Small Markets.“ Libellarium 6, no 1–2: 81–90. https://hrcak.srce.hr/119582.
Digitalne knjige. 2022. „Najčešći formati digitalnih knjiga.“ Pristupljeno 10. srpnja 2023. https://digitalne-knjige.com/?p=23570.
Dolot, Anna. 2018. „The Characteristics of Generation Z.“ E-mentor 74, no. 2: 44–50. https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=737237.
Eknjiga.hr. 2023. „Najveća ponuda e-knjiga na hrvatskom jeziku!.“ Pristupljeno 17. srpnja 2023. https://eknjiga.hr/staticcms/aboutus.
Europska komisija. n. d. „Books and Publishing.“ Pristupljeno 13. rujna 2023. https://culture.ec.europa.eu/cultural-and-creative-sectors/books-and-publishing.
Europska komisija. 2022. „Kreativna Europa: veći proračun za potporu kulturnim i kreativnim sektorima 2022.“ Pristupljeno 22. ožujka 2022. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_286.
Eurostat. 2018. „World Book Day.“ Pristupljeno 29. ožujka 2022. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/edn-20180423-1.
Federacija europskih izdavača. 2022. „European Book Publishing Statistics 2021.“ Pristupljeno 10. srpnja 2022. https://fep-fee.eu/European-Book-Publishing-1467.
Feldvari, Kristina i Kornelija Petr Balog. 2016. „Elektroničke knjige u knjižničnim zbirkama: problemi, izazovi i mogućnosti.“ U Ogledi o informacijskim znanostima, uredile Sanjica Faletar Tanacković i Martina Dragija Ivanović, 118–144. Osijek; Zadar: Filozofski fakultet
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Sveučilište u Zadru.
Fina. 2022. „Rezultati poslovanja poduzetnika u izdavačkoj djelatnosti od 2016. – 2020. godine.“ Pristupljeno 14. srpnja 2023. https://www.fina.hr/novosti/-/asset_publisher/pXc9EGB2gb7C/content/rezultati-poslovanja-poduzetnika-u-izdavackoj-djelatnosti-od-2016.-do-2020.-godine?_com_liferay_asset_publisher_web_portlet_AssetPublisherPortlet_INSTANCE_pXc9EGB2gb7C_assetEntryId=836900.
Fina. 2023. „Rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti u 2021. godini.“ Pristupljeno 14. srpnja 2023. https://www.fina.hr/-/rezultati-poslovanja-poduzetnika-u-djelatnosti-izdavanjaknjiga-periodicnih-publikacija-i-ostale-izdavacke-djelatnosti-u-2021.-godi-1.
Forsyth, Patrick i Robin Birn. 1997. Marketing in publishing. New York; NY: Routledge.
Grlica, Martina. 2012. „E-čitač.“ Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 3, no. 3: 59–67. https://hrcak.srce.hr/233326.
Haleem, Abid; Mohd Javaid; Mohd Asim Qadri i Rajiv Suman. 2022. „Understanding the Role of Digital Technologies in Education: a Review.“ Sustainable Operations and Computers 3, 275–285. https://doi.org/10.1016/j.susoc.2022.05.004.
I. P. i M.V. 2016. „Eknjiga.hr – nova e-knjižara koja nudi preko 1000 naslova.“ Moderna vremena. Pristupljeno 12. srpnja, 2023. https://mvinfo.hr/clanak/eknjiga-hr-nova-e-knjizarakoja-nudi-preko-1000-naslova.
Katulić, Anita. 2022. „Koncept kontrolirane e-posudbe: mogućnosti primjene u hrvatskim knjižnicama = The Concept of Controlled Digital Lending: Possibilities of Application in Croatian Libraries.“ Bosniaca: časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine 27, no. 27: 145–168. https://doi.org/10.37083/bosn.2022.27.145.
Keča, Marica. 2012a. „E-knjiga u srednjoj školi.“ Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 3, no. 3: 25–40. https://hrcak.srce.hr/233325.
Keča, Marica. 2012b. „E-knjiga – najnoviji oblik knjige.“ Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 3, no 3: 13–24. https://hrcak.srce.hr/233323.
Krtalić, Maja i Damir Hasenay. 2015. „Dugoročna dostupnost e-knjiga: izazovi, prepreke, odgovornost.“ Libellarium 8, no. 1: 73–81. https://doi.org/10.15291/libellarium.v8i1.215.
Kvaka – ured za kreativnu analizu. 2021. Noć knjige 2021. Zagreb: Kvaka. https://prijava.nocknjige.hr/datoteke/202104222159450.Kvaka_istrazivanje_2021_23_4.pdf.
Laslavić, Željka. 2023. „Vijesti o smrti korica bile su uvelike pretjerane.“ Lider. Pristupljeno 13. rujna 2023. https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/vijesti-o-smrti-korica-bile-suuvelike-pretjerane-149135.
Leigh, Doug. 2010. „SWOT Analysis.“ U Handbook of Improving Performance in the Workplace, uredili Kenneth H. Silber, Wellesley R. Foshy, Ryan Watkins, Doug Leigh, James L. Moseley i Joan C. Dessinger, 115–140. International Society for Performance Improvement. doi:10.1002/9780470592663.ch24.
Lončar, Marina. 2013. „Elektronička knjiga i elektronički čitač i kao nova usluga: iskustva i perspektive.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, no. 3: 101–126. https://hrcak.srce.hr/115197.
Maciejewski, Jędrzej. 2019. „Book Markets in Europe: Facing the Challenges of the Digital Single Market.“ Comparative Economic Research. Central and Eastern Europe 22, no. 2: 173–187. https://doi.org/10.2478/cer-2019-0019.
Manley, Laura i Robert P. Holley. 2012. „History of the Ebook: The Changing Face of Books.“ Technical Services Quarterly 29, no. 4: 292–311. doi:10.1080/07317131.2012.705731.
Mihanović, Zoran i Ivana Markotić. 2016. „Marketing u nakladništvu – navike čitanja i kupnje knjiga sveučilišne studentske populacije.“ Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, 3: 135–158. https://hrcak.srce.hr/169961.
Mikić, Ivana i Antonija Marinclin. 2022. „Legal, Library, and Accounting Barriers of E-Books for ELearning During COVID-19 at Polytechnic in Pozega. “ENTRENOVA – ENTerprise REsearch InNOVAtion 8, no. 1: 138–145. https://doi.org/10.54820/entrenova-2022-0013.
Miljković, Petar i Dean Valdec. 2016. „Elektroničko izdavaštvo i Digital Rights Management.“ Polytechnic and Design 4, no. 2: 173–180. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2016-4-2-10.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. 2017. Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Zagreb.
Moslavac, Aleksandra. 2015. „Knjižnice i e-knjige : kamo i kako dalje?.“ Prezentacija sa skupa 14. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Lovran. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:077298.
Mulović, Ana i Maja Dadić. 2014. „Primjena novih tehnologija u obrazovnim procesima: elektroničke knjige kao novi izvori znanja.“ U Zbornik radova s XXI. Međunarodni skup Društvo i tehnologija 2014 – dr. Juraj Plenković, uredili Mario Plenković, Vlado Galičić i Ludvik Toplak, 391–398. Opatija: International Federation of Communication Associations – IFCA.
Oberman Peterka, Sunčica, Nenad Bartolčić, Simona Goldstein, Sanja Petrušić Goldstein, Gordana Farkaš Sfeci, Marina Kralj Vidačak, Seid Serdarević i Ivan Šprajc. 2013. Stvaranje pretpostavki za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u Republici Hrvatskoj. CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva i Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Zagreb.
Pal, Surendra Kumar i Mohan Singh Chadar. 2015. Digital Publishing: A New Challenge for Librarians. Arthava Publications.
Pavin Banović, Alta, Mihaela Banek Zorica i Hrvoje Mesić. 2022. „Korištenje portala e-lektire među mladima srednjoškolske dobi.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 65, no. 3: 101–128. https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1018.
Pažur, Ivana. 2011. „Iz naših knjižnica: Čitači elektroničkih knjiga i knjižnice.“ Kemija u industriji: časopis kemičara i kemijskih inženjera Hrvatske 60, no. 3: 157–161. https://hrcak.srce.hr/clanak/96848.
Pažur, Ivana. 2013. „Zastupljenost elektroničke knjige u visokoškolskim i srodnim knjižnicama u Hrvatskoj.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, no. 1–2: 171–192. https://hrcak.srce.hr/115108.
PCMag. 2023. „The Best eReaders for 2023.“ Pristupljeno 10. srpnja 2023. https://www.pcmag.com/picks/the-best-ereaders.
Petr Balog, Kornelija i Kristina Feldvari. 2013. „Nabava elektroničkih knjiga u knjižnicama: s posebnim naglaskom na upravljanje vlasničkim pravima.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, no. 1–2: 79–106. https://hrcak.srce.hr/115101.
Piercy, Nigel i Giles, William. 1989. „Making SWOT Analysis Work.“ Marketing Intelligence & Planning 7, no. 5–6: 5–7. doi:10.1108/eum0000000001042.
Project Gutenberg. 2022. „The Project Gutenberg Mission Statement, by Michael Hart.“ Pristupljeno 30. ožujka 2022. https://www.gutenberg.org/about/background/mission_statement.html.
Radalj, Miro. „Distribucija znanja od tiskane do e-knjige.“ Hum 9, no. 11–12: 235–254. https://hrcak.srce.hr/227305.
Selthofer, Josipa. 2013. „Oblikovanje e-knjiga: očekivanja čitatelja u komparativnoj perspektivi.“ Libellarium 6, no. 1–2. https://hrcak.srce.hr/119583.
Shukla, Deepak, Anil Kumar Jharotia i Harish, Kumar Goel. 2011. „Impact of E-Publishing in Digital Era.“ International Journal of Library and Information Science 2, no. 1: 89–99. http://eprints.rclis.org/16163/.
Snyder, Hannah. 2019. „Literature Review as Research Methodology: an Overview and Guidelines.“ Journal of Business Research, no. 104: 333–339. https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2019.07.039.
Subba Rao, Siriginidi. 2004. „Electronic Books: a Review and Evaluation.“ Library Hi Tech 21, no. 1: 85–93. doi:10.1108/07378830310467427.
Sudarević, Andrea. 2019a. „Elektronička knjiga i marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj.“ Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 22, no. 1-2: 77-96. https://hrcak.srce.hr/239618.
Sudarević, Andrea. 2019b. „Marketing i percepcija elektroničke knjige.“ Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 23, no. 2: 40–60. https://hrcak.srce.hr/239590.
Sunara-Jozek, Danijela. 2022. „Nakladništvo (stanje, trendovi i perspektive) u izdavanju osnovnoškolskih udžbenika i drugih obrazovnih materijala.“ Odgojno-obrazovne teme 5, no. 1: 39–66. https://hrcak.srce.hr/239618.
Svilar, Neven. 2015. „Algoritam propasti.“ Booksa. Pristupljeno 14. srpnja, 2023. https://booksa. hr/u-fokusu/algoritam-propasti.
Šapro-Ficović, Marica. 2011. „Masovna digitalizacija knjiga: utjecaj na knjižnice.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, no. 1–2: 216–250. https://hrcak.srce.hr/80483.
Tanner, M. Julee. 2014. „Digital vs. Print: Reading Comprehension and the Future of the Book.“ School of Information Student Research Journal 4, no. 2: 1–12. https://scholarworks.sjsu.edu/ischoolsrj/vol4/iss2/6.
Turčić, Maja. 2019. „Why Do We Digitize Books Instead of Knowledge?.“ Acta Graphica: znanstveni časopis za tiskarstvo i grafičke komunikacije 30, no. 1: 35–41. https://doi.org/10.25027/agj2017.28.v30i1.200.
Turčić, Maja i Darija Ćutić. 2021 „Oblikovanje tipografije u epub e-knjigama.“ Polytechnic and design 9, no. 3: 175–187. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2021-9-3-03.
Unwin, Phillip Soundy, George Unwin i David H. Tucker. 2020. „History of publishing.“ Encyclopedia Britannica, Pristupljeno 23. ožujka 2021. https://www.britannica.com/topic/publishing.
UNESCO. 1965. Records of the General Conference. Thirteenth Session, Paris, 1964: Resolutions. Paris: UNESCO.
Vassiliou, Magda i Jennifer Rowley. 2008. „Progressing the Definition of ‘E‐book’.“ Library Hi Tech 26, no. 3: 355–368. doi:10.1108/07378830810903292.
Velagić, Zoran. 2014. „The Discourse on Printed and Electronic Books: Analogies, Oppositions, and Perspectives.“ Information Research: an International Electronic Journal 19, no. 2 https://eric.ed.gov/?id=EJ1032680.
Velagić, Zoran. 2022. „Društvo i nakladništvo: posredovanje knjige u prvim desetljećima 21. stoljeća.“ Anafora 9, no. 1:1–23. https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v9i1.1.
Velagić, Zoran i Franjo Pehar. 2013. „Tržište elektroničkih knjiga u Republici Hrvatskoj.“ Libellarium 6, no. 1–2: 55–64. https://hrcak.srce.hr/119580.
Velagić, Zoran; Tomislav Jakopec, Franjo Pehar i Josipa Selthofer. 2017. Elektroničko nakladništvo? Zagreb: Naklada Ljevak d.o.o.
Velagić, Zoran; Ines Hocenski i Kristina Kiš. 2022. „Integracija e-knjiga u zbirke hrvatskih visokoškolskih
knjižnica:istraživanje stavova knjižničara.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 65, no. 1: 225–249. https://hrcak.srce.hr/278550.
Vrbanus, Sandro. 2023. „Najaktivniji autor e-knjiga na Amazonu u posljednje je vrijeme – ChatGPT.“ BUG. Pristupljeno 18. rujna 2023. https://www.bug.hr/umjetna-inteligencija/najaktivniji-autor-e-knjiga-na-amazonu-u-posljednje-je-vrijeme--chatgpt-31952.
Walfisz, Jonny. 2023. „World Book Day: Which European countries are the biggest readers? And who’s reading the least?.“ Euronews.culture. Pristupljeno 13. rujna 2023. https://www.euronews.com/culture/2023/03/02/world-book-day-which-european-countries-are-the-biggest-readers-and-whos-reading-the-least.
Warren, John W. 2022. „Always the eBook of the Future.“ The Journal of Electronic Publishing 25. no. 1. doi:https://doi.org/10.3998/jep.1954.
Wilson, Tom D. 2015. „E-knjige: nakladnička dvojba.“ Libellarium 8, no. 1: 5–13. https://doi.org/10.15291/libellarium.v8i1.210.
Wilson, Tom D. 2016. „Theoretical Approaches to E-book Research.“ Libellarium 9, no. 1: 159–174. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.277.
Woll, Thomas. 2010. Publishing for Profit: Successful Bottom-line Management for Book Publishers. Chicago, Illinois: Chicago Review Press, Incorporated.
Ziatdinov, Rushan i Juanee Cilliers. 2022. „Generation Alpha: Understanding the Next Cohort of University Students.“ European Journal of Contemporary Education 10, no. 3: 783–789. https://doi.org/10.48550/arXiv.2202.01422.
Zubac, Andreja i Andreja Tominac. 2012. „Digitalna knjižnica kao podrška sveučilišnoj nastavi i istraživačkome radu na daljinu: Elektronički izvori za elektroničko učenje na hrvatskim sveučilištima.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, no. 2: 65–82. https://hrcak.srce.hr/106553.
Zubac, Andreja i Andreja Tominac. 2014. „A Research of E-book Market Trends: North America and the European Community.“ Knjižnica: revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti 58, no. 1–2: 129–150. https://knjiznica.zbds-zveza.si/knjiznica/issue/view/569.
Zubac, Andreja i Dubravka Čanić. 2016. „Izazovi uvođenja e-udžbenika u nastavi osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, no. 3–4: 231–248. https://hrcak.srce.hr/187618.
Živko, Tijana. 2021. Digitalne platforme za posudbu e-knjiga u Hrvatskoj: diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.
Živković, Daniela. 2007. „The Decade of the Electronic Book.“ U Zbornik radova Degisen Dunyada Bilgi Yönetimi Sempozyumu, uredili Serap Kurbanoğlu, Yaşar Tonta i Umut Al. 136–143. Ankara: Hacettepe Üniversitesi Bilgi ve Belge Yönetimi Bölümü.
Živković, Daniela. 2008. „The Electronic Book: Evolution or Revolution?“ Bilgi Dünyası 9, no. 1: 1–20. https://search.trdizin.gov.tr/yayin/detay/76283/the-electronic-book-evolution-or-revolution.
Živković, Daniela. 2012. „Elektronička knjiga: knjiga između prošlosti i budućnosti.“ Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 3, no 3: 8–12. https://hrcak.srce.hr/233322.
Živković, Daniela. 2022. Elektronička knjiga. Zagreb: Filozofski Fakultet u Zagrebu.
Živković, Daniela, Marko Tot i Breza Šalamon Cindori. 2012. „Elektronička knjiga u muzeju.“ Muzeologija 48–49: 285–290. https://hrcak.srce.hr/111817
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2023 Matea Cvjetković, Goran Kozina

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.