E-knjige u znanstvenim i narodnim knjižnicama u Švedskoj

Sažetak

Ulazak e-knjiga u švedske knjižnice ponajprije je potaknut idejom omogućavanja jednakog pristupa svim medijima za sve švedske građane, kao i željom knjižničara da osiguraju najbolje usluge svojim korisnicima u okviru vlastitog područja odgovornosti. Novi resursi i nove usluge promatrani su u svjetlu ispunjavanja specifične uloge knjižnica u demokratskom društvu, a u Švedskoj se pod tom ulogom podrazumijeva posredovanje (ili prijenos) znanja i kulture svim građanima. Na takvim su osnovama novi mediji i informacijski izvori (uključujući e-knjige) uključeni u švedske znanstvene i narodne knjižnice. Uz zajedničke osnove, postoji i niz drugih sličnosti u odnosu prema e-knjigama u dva navedena oblika knjižnica, ali i niz razlika, od kojih većina proizlazi iz specifičnosti same knjižnične kolekcije i njezine specifične uloge. Znanstvene su knjižnice iznimno važne u globalnoj znanstvenoj komunikaciji kao podupiratelji istraživanja te su kao takve uključene u međunarodnu razmjenu znanstvenih informacija i akademskih tekstova. Raspolažu sa znatnim resursima za nabavu građe koje im osiguravaju sveučilišta uz koja djeluju, te su im na raspolaganju brojni i različiti sadržaji nakladnika i drugih posrednika. Organizirane su u konzorciji nacionalnih knjižnica što im ojačava pregovaračke pozicije, te stoga imaju više slobode za eksperimentiranje s različitim poslovnim modelima koji se nude na međunarodnom tržištu, često se i same bave nakladništvom, a njihova uloga u istraživačkim procesima, pokretu otvorenog pristupa i sl. stavlja ih u poziciju da samim znanstvenicima često pomažu pri objavljivanju radova ili ih savjetuju u području intelektualnog vlasništva. S druge strane, narodne su knjižnice dio lokalnog kulturnog i obrazovnog miljea. Kao takve, ovisne su o medijima i sadržajima na nacionalnom jeziku kojima se zadovoljavaju zahtjevi i potrebe lokalnog stanovništva. Koriste se manjim nakladničkim područjem, usmjerenim na objavljivanje zabavnih i obrazovnih materijala. Budući da narodne knjižnice nude slobodan i besplatan pristup svojim uslugama i sadržajima svim stanovnicima nekog područja, a da mreža narodnih knjižnica eventualno može pokriti teritorij cijele države, smatra ih se igračima koji remete tržišnu ekonomiju, a takva se prijetnja aktualizira s jačanjem tržišta e-knjiga. Bez obzira na navedene razlike, i znanstvene i narodne knjižnice suočavaju se sa sličnim izazovima i problemima u upravljanu i organizaciji kolekcije, izradi metapodataka i osiguravanju pristupa resursima. Za sada još nije pronađeno rješenje koje bi u cijelosti zadovoljilo sve uključene strane.