Potencijal konzervatorsko-restauratorske dokumentacije kao izvora informacija za knjižnični katalog
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.4545Ključne riječi:
konzervatorsko-restauratorska dokumentacija, katalogizacija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, metapodaciSažetak
Cilj. Cilj je rada pokazati kako konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može pridonijeti obujmu i vrijednosti informacija koje donosi knjižnični katalog. Konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može biti vrijedan izvor informacija pružajući podatke o stanju, povijesti i očuvanju građe. Dostupnost tih informacija promiče transparentnost i posvećenost brizi o kulturnoj baštini.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje uključuje analizu pravnog okvira, etičkog kodeksa i smjernica kako bi se pokazala odgovornost stručnjaka koji se bave zaštitom kulturne baštine te izdvojene slučajeve knjižničnih i konzervatorskih zapisa izrađenih u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Osim toga, prikazujemo razvoj konzervatorsko-restauratorske dokumentacije kroz primjere iz povijesti, razvoj pisanih obrazaca i tehnologije uz poseban prikaz kontinuiranog razvoja i strukture baze podataka, odnosno dokumentacijske djelatnosti Odjela Zaštita i pohrana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Rezultati. Rad problematizira čest nesrazmjer raznovrsnosti podataka koji se nude korisnicima kroz kataloge i svih podataka koji bi im mogli biti dostupni kada bi se manje baze podataka koje se koriste u svakodnevnom poslovanju knjižica koristile kao izvor za dopunu kataloga. Takva otvorenost dijeljenjem informacija stvara dodatno povjerenje korisnika, ali i dokazuje da je očuvanje kulturne baštine jedan od osnovnih ciljeva knjižnica.
Originalnost/vrijednost. Rad predstavlja znanja stečena višegodišnjim radom na konzervatorsko-restauratorskoj dokumentaciji i potencijal dostupnih podataka za knjižnične kataloge i slične sustave. Iako ponekad konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može sadržavati osjetljive informacije pa posebnu pozornost treba posvetiti tome što može i treba biti javno dostupna informacija, u praktičnom smislu, ne postoje velike zapreke koje bi spriječile da se informacija o postojanju dokumentacije koristi u knjižničnom katalogu koji je korisnicima i istraživačima osnovni izvor informacija o knjižničnoj građi. S obzirom na vrijednost građe koja se čuva u zbirkama posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i posebnu pozornost koja se posvećuje njezinu čuvanju, originalnost je i vrijednost nastale konzervatorsko-restauratorske dokumentacije neupitna. Rad donosi analizu i usporedbe zapisa o istoj jedinici baštinske građe koje su izradili knjižničari s onima koje su izradili konzervatori te predlaže mogućnosti objedinjavanja informacija. Dodatno, u radu se iznosi povijesni pregled razvoja konzervatorsko-restauratorske dokumentacije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu što daje uvid budućim istraživačima povijesti konzervacije i restauracije na primjeru nacionalne knjižnice.
Preuzimanja
Reference
Campagnolo, Alberto. 2021. „Digitizing the Materiality of Books. The (Potential) Role of the Conservator’.“ U Conservation Insights 2020. Lectures, edited by Padma M. Rohilla, 172–88. New Delhi: Indian National Trust for Art and Cultural Heritage (INTACH); INTACH Conservation Institutes (ICI).
Duke Univeristy Libraries. Joel Hawkins Papers, 1808-[1911]. Pristupljeno 11. rujna 2024. Joel Hawkins Papers, 1808-[1911] (bulk 1845-1865) - Duke University Libraries Catalog.
European Confederation of Conservator-Restorers' Organisations. 2002. E.C.C.C.O. Professional Guidelines. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://www.ecco-eu.org/wp-content/uploads/2021/01/ECCO_professional_guidelines_III.pdf.
Gilliland, Anne J. 2016. „Setting the stage.“ U Introduction to Metadata. 3. izdanje, uredio Murtha Baca, 1‒10. Los Angeles: The Getty Institute. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://www.getty.edu/publications/intrometadata/setting-the-stage/.
Gjurković-Govorčin, Rajka. 2013. „Novi naraštaj knjižničnih kataloga: katalog Knjižnica grada Zagreba.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3: 127‒146.
Hebert, Henry. 2023. „Announcing the Conservation Documentation Archive.“ Duke University Libraries. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://blogs.library.duke.edu/preservation/2023/11/30/announcing-the-conservation-documentation-archive/.
Hinz, Jim i Babette Genrich. 2006. „Documenting Library Conservation Treatments: Using the 583 Action Note Field in the MARC Record.“ The Book and Paper Group Annual 25 (59): 59‒64. https://cool.culturalheritage.org/coolaic/sg/bpg/annual/v25/bpga25-14.pdf.
Hobart, Elizabeth. 2018. „Recording Conservation Information. The MARCH 583 Field in Practice“. LRTS 62. br. 3: 127‒135. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://journals.ala.org/index.php/lrts/article/view/6730/9064.
ICON The Institute for Conservation. 2020. Professional Standards and Judgement & Ethics. Pristupljeno 11. rujna 2024. Icon-Professional-Standards.pdf.
Lieu, Ryan i Alberto Campagnolo. 2022. „Modelling Linked Data for Conservation: A Call for New Standards.“ KULA, 6. br. 3: 1–8. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://doi.org/10.18357/kula.232.
Lieu, Ryan. 2021. „Digitizing Conservation: Developing Data Models for Preservation Data.“ Archiving Conference 18: 28‒32. https://doi.org/10.2352/issn.2168-3204.2021.1.0.7.
Maroević, Ivo. 1986. Sadašnjost baštine. Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske.
McCann, Laura. 2013. „Conservation Documentation in Research Libraries: Making the Link with MARC Data.“ Library Resources & Technical Services 57, br. 1: 30‒50 Pristupljeno 11. rujna 2024. https://journals.ala.org/index.php/lrts/article/view/5220/6340.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja dokumentacije o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti te načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i dokumentaciju. Narodne novine 21/2023. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2023/21/361.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. 2016. Pravilnik o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (interni dokument), na snazi od 1. 2. 2016. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Špoljarić Kizivat, Marijana i Majlinger-Tanocki, Inge. 2013. „Knjižnični katalog – izvor informacija o prijašnjim vlasnicima knjiga.“ ANALI Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku 29: 119‒133.
The American Institute for Conservation and the Foundation for Advancement in Conservation work. 1994. Code of Ethics and Guidelines for Practice. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://www.culturalheritage.org/docs/default-source/resources/governance/organizational-documents/code-of-ethics-and-guidelines-for-practice.pdf?sfvrsn=ca344aed_26.
The Canadian Association for Conservation of Cultural Property and of the Canadian Association of Professional Conservators. 2009. Code of Ethics and Guidance for Practice. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://capc-acrp.ca/files/CODE-OF-ETHICS.pdf.
The Venice Charter: International Charter for the Conservation and Restoration of Monuments and Sites. 1964. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://www.icomos.org/en/participer/179-articles-en-francais/ressources/charters-and-standards/157-thevenice-charter.
Velios, Athanasios. 2021. „Towards an Open Conservation Documentation Service.“ Journal of the Institute of Conservation 44, br. 1: 66‒78. https://doi.org/10.1080/19455224.2020.1865176.
Vokić, Denis. 2004./2005. „Ferdo Goglia i Zvonimir Wyroubal – začetnici sustavne restauratorske dokumentacije u Hrvatskoj.“ Muzeologija 41/42: 187‒189.
Winslow Lundy, M. 2008. “Provenance Evidence in Bibliographic Records: Demonstrating the Value of Best Practices in Special Collections Cataloging.“ Library Resources & Technical Services 52, br. 3: 164-173.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Narodne novine 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/2022. Pristupljeno 11. rujna 2024. https://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2024 Đuro Singer, Sanda Milošević, Tamara Štefanac
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
