Potres i pandemija povrh starih problema – rad Hrvatskog povijesnog muzeja nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. i za vrijeme COVID-19 pandemije
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.3472Ključne riječi:
digitalizacija, društvene mreže, kulturna baština, muzej, povijest, virtualni muzejSažetak
Cilj. Svrha rada jest predstaviti aktivnosti koje je Hrvatski povijesni muzej (HPM) poduzeo s ciljem čuvanja kulturne baštine i predstavljanje tih aktivnosti digitalnom strategijom. To je primijenjeno u HPM-u osnivanjem digitalnog uredništva koje je nadgledalo i vodilo prisutnost Muzeja na društvenim mrežama i mrežnim stranicama.
Pristup/metodologija. Koristeći kao primjer virtualne izložbe, objave na društvenim mrežama i sakupljene podatke, rad predstavlja povećanje virtualnih posjetitelja i korisnika koji konzumiraju kulturnu baštinu na digitalnim platformama. Održavanje specifičnog virtualnog identiteta Muzeja pomoglo je tome povećanju, a predstavljeno je povećanjem broja posjetitelja na mrežnim stranicama. Podatke je sakupio i interpretirao autor s pomoću Google Analytics i Instagram analitičkih podataka za vrijeme 2020. godine, a pretpostavljaju mogućnost i potencijal digitalnog muzeja kod modernih korisnika.
Rezultati. Podaci pokazuju kako su mrežni korisnici imali velik interes za muzejski rad i da promocija društvenim mrežama generira velik broj posjetitelja jednako kao i stvarna izložba. Ukazuje se na to da postoji interes za digitalnim muzejom i promoviranjem muzejskog rada na mrežnim stranicama.
Ograničenja. Podaci korišteni u radu sakupljeni su od jednog izvora budući da autor nije imao pristup podacima sličnih institucija, a koji bi bili korisni za usporedbu.
Originalnost/vrijednost. Koristeći se empirijskim primjerima, rad predstavlja koliko koristan virtualni muzej može biti za podizanje svijesti o kulturnoj baštini. To je posebno važno u vrijeme kada ljudi ne mogu ići na veća društvena okupljanja. Isto tako, rad opisuje događaje i upute rada u kriznim situacijama kao što je potres, kojima je autor svjedočio i u kojima je sudjelovao.
Preuzimanja
Reference
Babić, Dragan and Mario Babić. 2020. “Kako se sačuvati od stresa za vrijeme pandemije koronom.” Zdravstveni glasnik, no. 6(1): 25-32. https://doi.org/10.47960/23038616.2020.11.25.
Biedermann, Bernadette. 2017. “Virtual Museums’ as Digital Collection Complexes. A Museological Perspective Using the Example of Hans-Gross-Kriminalmuseum.” Museum Management and Curatorship no. 32(3): 281-297. https://doi.org/10.1080/09647775.2017.1322916.
Convention for the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict with Regulations for the Execution of the Convention. The Hague, May 14, 1954. https://en.unesco.org/sites/default/files/1954_Convention_EN_2020.pdf.
Dorge, Valerie and Sharon L. Jones. 1999. Building an Emergency Plan: A Guide for Museums and Other Cultural Institutions. Los Angeles, CA: Getty Conservation Institute. http://hdl.handle.net/10020/gci_pubs/emergency_english.
Jasperro, Christopher. 2015. “The Case for Cultural Heritage Protection as an Element of COIN.” In The Future of Counterinsurgency, edited by L. Cline and P. Shemella. Santa Barbara: ABC-CLIO: 91-119.
Jigyasu, Rohit. 2006. Developing the ICCROM Training Kit on “Risk Preparedness for Cultural Heritage” - Scope, Features and Challenges. https://www.unisdr.org/prevention-web/files/44282_jigyasu.pdf.
Lazić, Nika, Vanja Lazić and Branko Kolarić. 2020. “First Three Months of COVID-19 in Croatia, Slovenia, Serbia and Federation of Bosnia and Herzegovina – Comparative Assessment of Disease Control Measures.” Infektološki glasnik 40, no. 2: 43-49. https://doi.org/10.37797/ig.40.2.1.
Lazzaretti, Luciana and Andrea Sartori. 2016. “Digitization of Cultural Heritage and Business Model Innovation: The Case of the Uffizi Gallery in Florence.” Il capitale culturale: Journal of The Section of Cultural Heritage, no. 14: 945-970. http://dx.doi.org/10.13138/2039-2362/1436.
Markić, Brano, Sanja Bijakšić and Arnela Bevanda. 2018. “Komunikacija na društvenim mrežama i razvoj imidža o brendu turističke destinacije.” Hum, no. 13(19): 233-248. https://hrcak.srce.hr/212446.
Pandžić, Ankica. 2008. “Hrvatski povijesni muzej.” Informatica museologica 39, no. 1-4: 6-10. https://hrcak.srce.hr/134538.
Peroš, Renata. 2015. “Uloga društvene mreže Facebook u komuniciranju s posjetiteljima muzeja (na primjeru Narodnoga muzeja Zadar).” Hum, no. 10(14): 76-103. https://hrcak.srce.hr/216292.
Pruulmann-Vengerf, Pille and Agnes Aljas. 2011. “Digital Cultural Heritage – Challenging Museums, Archives and Users.” Journal of Ethnology and Folkloristics 3, no. 1: 109-127. https://www.jef.ee/index.php/journal/article/view/24.
Ros Kozarić, Marija. 2020. “Potresi na Banovini.” Geografski horizont 66, no. 2: 7-20. https://hrcak.srce.hr/254274.
Stuedahl, Dagny. 2007. “Convergence, Museums and Digital Cultural Heritage.” In Ambivalence towards Convergence: Digitalization and Media Age, edited by Storsul, Tanja and Dagny Stuedahl, 129-44. Göteborg: Nordicom. http://norden.diva-portal.org/smash/get/diva2:1534731/FULLTEXT01.pdf.
Stuedahl, Dagny and Sarah Lowe. 2015. “Social Media as Resource for Involving Young People in Museum Innovation: A Cultural Studies Approach to Co-Design.” International Journal of Sociotechnology and Knowledge Development (IJSKD) 6, no. 3: 60-80. http://doi.org/10.4018/ijskd.2014070104.
Szabo, Agneza. 1998. “Founding and Development of the National Museum in Zagreb Between 1846 and 1873.” In Naš museum: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog prigodom proslave „150 godina od utemeljenja Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu”, 1946. - 1996, Zagreb, 13. - 14. studenog 1996. Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej : Hrvatski povijesni muzej: Arheološki muzej, 27-40.
Šavor Novak, Marta, Mario Uroš, Josip Atalić, Marijan Herak, Marija Demšić, Maja Baniček, Damir Lazarević, Nenad Bijelić, Milan Crnogorac and Mario Todorić. 2020. “Zagreb earthquake of 22 March 2020 – preliminary report on seismologic aspects and damage to buildings.” Građevinar 72, no. 10: 843-867. https://doi.org/10.14256/JCE.2966.2020.
Škiljan, Maja. 1996. “150 Years of the National Museum in Croatia.” In Museum: 1846. - 1996.: katalog izložbe, edited by Maja Škiljan. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej: 8-19.
Terbush Watson, Kimberly. 2010. Disaster Plan Template Large museum. ICOM, 2010. https://assets.noviams.com/novi-file-uploads/vam/PDFs/Large_Disaster_Plan_Template.pdf.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2022 Mislav Barić
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
