Jezik znanstvene komunikacije
najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v4i2.161Ključne riječi:
jezik znanstvene komunikacije, informacijske znanosti, kognitivna lingvistika, konceptualizacija, teorija konceptualne metafore, teorija konceptualne integracije, znanstveni modelSažetak
Cilj je rada istražiti i predstaviti najčešće konceptualizacijske mehanizme u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena koji omogućuju uspješnu i učinkovitu razmjenu informacija na razini komunikacije između znanstvene zajednice i 'publike', ali i na razini komunikacije unutar same znanstvene zajednice u području informacijskih znanosti.
Primjena konceptualizacijskih mehanizama u jeziku informacijskih znanosti predstavljena je na čestim, gotovo svakodnevno korištenim pojmovima, kao što su baza podataka, gadget-utrka, informacijska arhitektura, intelektualno vlasništvo, revolucija tiska, računalni virus, umjetni život i sl. Praćeno je opažanje i opisivanje takvih pojmova kako u popularnom diskursu (primjerice na različitim mrežnim stranicama) tako i u dostupnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi.
Rad se sastoji od četiri dijela. Nakon općenitog uvodnog dijela o jeziku znanstvene komunikacije, redom se predstavljaju teorija konceptualne metafore, teorija konceptualne integracije i znanstveni model. Svaki je konceptualizacijski mehanizam popraćen analizom konkretnih primjera iz jezika informacijskih znanosti.
Budući da je područje informacijskih znanosti pod stalnim utjecajem tehnoloških promjena i razvoja suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, često se uočavaju novi i različiti fenomeni koji traže novi misaoni okvir u procesu opažanja te nove načine jezične artikulacije u procesu njihova opisivanja i komuniciranja znanstvenoj i neznanstvenoj publici. Temeljni je doprinos rada upravo prikaz i analiza nekolicine primjera uočenih novih misaonih okvira i novih načina jezične artikulacije u popularnom i znanstvenom diskursu jezika informacijske znanosti.
Preuzimanja
Reference
Afrić, V. 2002. „Informacijske tehnologije i društvo“. U Zbornik radova «Težakovi dani», ur. Tkalac, S. – Lasić-Lazić J., 7 – 19. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti.
Aparac-Jelušić,T. 1993. Teorijske osnove knjižnične znanosti. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti.
Barcelona, A. 2000. On the plausibility of claiming a metonymic motivation for conceptual metaphor. Metaphor and metonymy at the crossroads: a cognitive perspective. Berlin – New York: Mouton de Gruyter.
Belaj, B. 2005. „O kognitivnom statusu mentalnih prostora i o nekim tipovima metonimije u okviru teorije konceptualne integracije“. Jezikoslovlje 6, 2: 119 – 144.
Belkin, N. J. – Robertson, S. E. 1976. „Information science and the phenomenon of information.“ Journal of the American Society for Information Science 27, 4: 197 – 204.
Boroditsky, L. – Ramscar, M. – Frank, M. C. 2002. „The roles of body and mind in abstract thought“. Psychological Science 13, 2: 185 – 189.
Brown, P. 2003. Information architecture with XML: a management strategy. Chichester: John Wiley & Sons Ltd.
Brown, T. L. 2003. Making truth: metaphor in science. Urbana – Chicago: University of Illinois Press.
Diez Velasco, O. I. 2001. „Metaphor, metonymy and image-schemas: an analysis of conceptual interaction patterns“. Journal of English studies 3, 2: 47 – 63.
Evans, V. – Chilton, P. 2010. Language, cognition and space: the state of the art and new directions. London: Equinox Publishing Company.
Fauconnier, G. (1994). Mental spaces. New York: Cambridge University Press.
Fauconnier, G. – Turner, M. 2000. „Compression and global insight“. Cognitive Linguistics 11: 283 – 304.
Fauconnier, G. – Turner, M. 2002. The way we think: conceptual blending and the mind's hidden complexities. New York: Basic Books.
Gibbs, R. W. Jr. 2008. The Cambridge handbook of metaphor and thought. Cambridge: Cambridge University Press.
Gibbs, R. W. Jr. – Costa Lima, P. L. – Francozo, E. 2004. „Metaphor is grounded in embodied experience“. Journal of pragmatics 36: 1189 – 1210.
Goatly, A. 2000. The language of metaphors. London: Routledge.
Grady, J. E. 1997. „Theories are buildings: revisited“. Cognitive linguistics 8, 4: 267 – 290.
Grady, J. E. – Oakley, T. – Coulson, S. 1999. „Blending and metaphor. Metaphor in cognitive linguistics“, http://www.cogsci.ucsd.edu/~coulson/Papers/grady-etal.pdf (15. 04. 2012.)
IEEE Xplore Digital Library, http://ieeexplore.ieee.org/Xplore/guesthome.jsp; IEEE Spectrum: Inside Technology
Katz, A. N. 1998. Figurative Language and Thought. New York: Oxford University Press.
Kövecses, Z. 2002. The scope of metaphor. Metaphor and metonymy at the crossroads: a cognitive perspective. Berlin – New York: Mouton de Gruyter.
Kövecses, Z. 2003. Metaphor and emotion: language, culture and body in human feeling. Cambridge: Cambridge University Press.
Kövecses, Z. 2005. Metaphor in culture: universality and variation. New York: Cambridge University Press.
Lakoff, G. 1987a. „Image metaphors“. Metaphor and symbolic activity 2, 3: 219 – 222.
Lakoff, G. 1987b. Women, fire and dangerous things: what categories reveal about the mind. Chicago – London: The University of Chicago Press.
Lakoff, G. 1987c. „The death of dead metaphor“. Metaphor and symbolic activity 2, 2: 143 – 147.
Lakoff, G. 1990. „The invariance hypothesis: is abstract reason based on imageschemas?“ Cognitive linguistics 1, 1: 39 – 74.
Lakoff, G. – Johnson, M. 2003. Metaphors we live by. Chicago – London: The University of Chicago Press.
Lakoff, G. – Johnson, M. 1999. Philosophy in the flesh: the embodied mind and its challenge to western thought. New York: Basic books.
Lessig, L. 2004a. Free culture: how big media uses technology and the law to lock down culture and control creativity. New York: The Penguin Press.
Lessig, L. 2004b. Kod i drugi zakoni kiberprostora. Zagreb: Multimedijalni institut.
Lor, P. J. – Britz J. J. 2007. „Is a knowledge society possible without freedom of access to information?“ Journal of information science 33: 387 – 397.
National Science Foundation 2008. Science and Technology: Public Attitudes and Understanding, Information Sources, Interest, and Perceived Knowledge. http://www.nsf.gov/statistics/seind04/c7/c7s1.htm (05. 12. 2012).
Pelc, M. 2002. Pismo – knjiga – slika: uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb: Golden marketing.
Peters, H. P. 2007. „The science – media interface: interactions of scientists and journalists“. Communicating European Research 2005: 51 – 57.
Reiss, E. L. 2000. Practical information architecture: a hands-on approach to structuring successful websites. London: Pearson Education Limited.
Ruiz de Mendoza, F. J. 1997. „Cognitive and pragmatic aspects of metonymy“. Cuadernos de Filología Inglesa 6, 2: 161 – 178.
Saračević, T. 2006. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek: Filozofski fakultet.
Stanojević, M.-M. 2009. „Konceptualna metafora u kognitivnoj lingvistici: pregled pojmova“. Suvremena lingvistika 68, 2: 339 – 371.
Stipčević, A. 2006. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska.
Stojanovski, J. 2006. Online baze podataka: priručnik za pretraživanje. Zagreb: CARNet.
Turner, M. – Fauconnier, G. 2000. Metaphor, metonymy and binding. Metaphor and metonymy at the crossroads: a cognitive perspective. Berlin – New York: Mouton de Gruyter.
Waltz, S. B. 2003. „Everything new is old again: technology and the mistaken future“. Bulletin of science technology society 23: 376 – 381.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.


