Vrednovanje knjižničnog fonda uz pomoć citatne analize na primjeru zbirke iz informacijskih znanosti u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v5i1.169Ključne riječi:
vrednovanje knjižničnog fonda, citatna analiza, zbirka građe informacijske znanosti, studentski radovi, nastavnički radovi, Filozofski fakultet u OsijekuSažetak
Cilj je rada opisati i kritički valorizirati primjenu metode citatne analize u vrednovanju fonda visokoškolske knjižnice te predstaviti i analizirati rezultate istraživanja provedeno tom metodom na zbirci građe iz informacijskih znanosti u Knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Na temelju brojnih studija, provedenih prvenstveno u stranim visokoškolskim knjižnicama, pokazalo se da je metoda citatne analize, unatoč prepoznatim nedostacima koji su joj inherentni kao i svakoj pojedinoj metodi, valjana metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnom korištenju (knjižničnim) informacijskim izvorima.
Provedenim se istraživanjem željelo ispitati praksu citiranja nastavnika i studenata, utvrditi obilježja građe kojom su se koristili pri izradi svojih radova i saznati u kojoj je mjeri korištena građa dostupna u njihovoj matičnoj knjižnici. Za provedeno je istraživanje, čija je namjera, pored ostalog, bila i testirati metodu citatne analize u kontekstu vrednovanja knjižničnog fonda, odabran uzorak publikacija koji su činili svi diplomski radovi studenata i svi radovi nastavnika na Odsjeku za informacijske znanosti (monografije, članci, disertacije), a koji su objavljeni tijekom 2010. godine. Analizom dobivenih podataka, među ostalim, utvrđeno je da su se studenti u svojim radovima obuhvaćenim ovim istraživanjem više služili elektroničkim, a nastavnici tiskanim izvorima. Nadalje, pokazalo se da su se autori analiziranih radova najčešće koristili serijskim i monografskim publikacijama, iako kod studentske populacije najznačajniji dio korištenih izvora otpada na mrežnu građu poput prezentacija i tekstova na komercijalnim i edukativnim mrežnim stranicama. Što se pak tiče dostupnosti građe, dobiveni podaci pokazuju da su autori u svojoj matičnoj knjižnici mogli pristupiti značajnom broju serijskih publikacija (60%) te znatno manjem broju monografskih publikacija (oko 25%).
Kako bi se ograničenja navedene kvantitativne metode svela na najmanju moguću mjeru te kako bi se dobili što pouzdaniji pokazatelji o obrascima citiranja i korištenjainformacijskih izvora (i knjižnice) u određenom znanstvenom području (u ovom slučaju informacijskih i komunikacijskih znanosti), ali i kako bi se mogli identificirati i pratiti trendovi informacijskog ponašanja autora analiziranih radova (nastavnika i studenata), potrebno je istraživanja ovog tipa provoditi redovito kroz duži niz godina i nadopuniti ih kvalitativnom studijom.
Preuzimanja
Reference
Allan, M. - Jacobs, S. - Levy, J. R. 2006. „Mapping the literature of nursing: 1996 - 2000.“, Journal of the Medical Library Association 94(2): 206 - 220.
Badurina, B. - Dragija Ivanović, M. - Krtalić, M. 2010. „Vrednovanje knjižničnih službi i usluga akademskih i narodnih knjižnica“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53(1): 47 - 63.
Chikate, R. V. - Patil, S. K. 2008. „Citation Analysis of Theses in Library and Information Science Submitted to University of Pune: A Pilot Study“, Library Philosophy and Practice (e-journal), paper 222: 1 - 15. http://digitalcommons.unl.edu/libphilprac/222 (posjet 11. 4. 2011.)
Ching, J. T. Y. 2002. „Collection evaluation through citation analysis techniques: a case study of the Ministry of Education, Singapore“, Library Review 51(8): 398 - 405.
Clayton, P. - Gorman, G. E. 2001. Managing information resources in libraries: collection management in theory and practice. London: Library Association Publishing.
Cvetnić-Kopljar, M. 2002. „Istraživanje zadovoljstva korisnika Odjela periodike Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45(3/4): 195 - 206.
Dragija Ivanović, M. 2012. „Vrednovanje utjecaja narodnih knjižnica na lokalnu zajednicu“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55(1): 83 - 100.
Dragija Ivanović, M. - Aparac-Jelušić, T. 2000. „Pristup i metodologija istraživanja o kvaliteti zbirki u knjižnicama visokih učilišta“, Glasnik Društva bibliotekara Split 7: 162 - 188.
Dukić, G. - Hasenay, S. - Mokriš Marendić, S. 2009. „Analiza zadovoljstva korisnika/ studenata u knjižnicama Prehrambeno-tehnološkog i Pravnog fakulteta te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52(1/4): 172 - 187.
Enger, K. B. 2009. „Using citation analysis to develop core book collections in academic libraries“, Library & Information Science Research 31(2): 107 - 112.
Evans, G. E. - Saponaro, M. Z. 2005. Developing Library and Information Center Collections. Westport - London: Libraries Unlimited.
Ezema, I. J. - Eze, A. B. 2012. „Analysis of cited information sources in Nigerian agricultural research with emphasis on animal health and production“, International Journal of Library and Information Science 4(1): 1 - 9.Gao, S. J. - Yu, W. Z. - Luo, F. P. 2009. „Citation analysis of PhD thesis at Wuhan University, China“, Library Collections, Acquisitions, & Technical Services 33(1): 8 - 16.
Garfield, E. 1972. „Citation analysis as a tool in journal evaluation“, Science 178(60): 471 - 479.
Griscom, R. 1983. „Periodical use in a university music library: a citation analysis of thesis and dissertations submitted to the Indiana University School of Musicfrom 1975 - 1980“, The Serials Librarian 7(3): 35 - 52.
Haycock, L. A. 2004. „Citation analysis of education dissertations for collection development“, Library Resources & Technical Services 48(2): 102 - 106.
Hoffmann, C. - Doucette, L. 2011. „A review of citation analysis methodologies for colleciton management“, College and Research Libraries 73(4): 321 - 335.
Intner, S. S. 2003. „Making your collection work for you: Collection evaluation myths and realities“, Library Collections, Acquisitions, and Technical Services 27(3): 339 - 350.
Majstorović, Z. - Ivić, K. 2011. „Izgradnja zbirki u sveučilišnom knjižničnom sustavu: model“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54(3): 43 - 67.
Mihalić, M. 2000. „Pokazatelji uspješnosti za nacionalne knjižnice“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(4): 91 - 100.
Morić Filipović, I. 2012. „Vrednovanje utjecaja sveučilišnih knjižnica na akademski uspjeh studenata“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55(1): 65 - 82.
Naudé, F. - Rensleigh, C. - Du Toit, A. S. A. 2005. „Analysis of the citation of Webbased information resources by UNISA academic researchers“, South African Journal of Information Management 7(3): 1 - 14.
Novak, H. 2010. „Anketno istraživanje „Zadovoljstvo korisnika Gradske knjižnice Zadar.”“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53(3/4): 140 - 157.
Okiy, R. B. 2003. „A citation analysis of education dissertations at the Delta State University, Abraka, Nigeria“, Collection Building 22(4): 158 - 161.
Pavlinić, S. - Horvat, J. 1998. „Istraživanje potreba korisnika Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1(1-4): 41 - 61.
Peritz, B. C. - Sor, D. 1990. „The use of libraries by graduate students in psychology as indicated by citations“, Collection Management 12(3/4): 11 - 23.
Petr Balog, K. 2012. „Kultura vrednovanja kao dio organizacijske kulture hrvatskih knjižnica“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55(1): 1 - 28.
Petr Balog, K. 2010. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek: Filozofski fakultet.Petr Balog, K. - Dragija Ivanović, M. - Feldvari, K. 2010. „Percepcija kvalitete ‘iznutra’: razgovori s ravnateljima narodnih i voditeljima visokoškolskih knjižnica“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53(3/4): 1 - 24.
Petr, K. 2000. „Uspješnost poslovanja knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku: zadovoljstvo korisnika knjižnicom i njezinim uslugama“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(4): 80 - 90.
Swanepoel, A. 2008. Using citation analysis to determine the use of information sources in the humanities by postgraduate students in the health and biomedical sciences: a case study. World Library and Information Congress: 74th IFLA General Conference and Council, Quebec: 1 - 12. http://archive.ifla.org/IV/ifla74/papers/124-Swanepoel-en.pdf (posjet 4. 6. 2011.)
Swanepoel, A. 2009. What 37000 citations can tell. Qualitative and Quantitative Methods in Libraries: International conference. Chania, Crete, Greece: 1 - 10. http://ebookbrowse.com/swanepoel-what-37000-citations-can-tellpaper-qqml2009-pdf-d197642340 (posjet 9. 6. 2011.)
Sylvia, M. J. 1998. „Citation analysis as an unobtrusive method for journal collection evaluation using psychology student bibliographies“, Collection Building 17(1): 20 - 28.
Šapro-Ficović, M. 2000. „Istraživanje korisnika u Narodnoj knjižnici Dubrovnik“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(4): 118 - 131.
Vrana, R. 2003. „Digitalni Babilon: utvrđivanje kriterija za vrednovanje kvalitete izgradnje digitalnih zbirki i usluga“, u 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova, ur. M. Willer i T. Katić, 49 - 61. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
Waugh, C. K. - Ruppel, M. 2004. „Citation Analysis of Dissertation, Thesis, and Research Paper References in Workforce Education and Development“, Journal of Academic Librarianship 30(4): 276 - 284.
Wilson, C. S. - Tenopir, C. 2008. „Local Citation Analysis, Publishing and Reading Patterns: Using Multiple Methods to Evaluate Faculty Use of an Academic Library’s Research Collection“, Journal of the American Society for Information Science and Technology 59(9): 1393 - 1408.
Zipp, L. S. 1996. „Thesis and dissertation citations as indicators of faculty research use of university library journal collections“, Library Resources and Technical Services 40(4): 335 - 342.
Zovko, M. - Čelič Tica, V. 2012. „Pokazatelji uspješnosti rada u školskim knjižnicama“,Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55(1): 101 - 116.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
