Uvodnik

Cilj. Ukazujući na promjene koje su zahvatile izdavaštvo ubrzanim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, cilj rada temelji na analizi razvoja elektroničke knjige (e-knjige) i elektroničkog nakladništva (e-nakladništvo) kroz povijesnu i teorijsku perspektivu, čime se omogućuje detaljan uvid u trenutno stanje, s indicijama budućeg razvoja u Republici Hrvatskoj. S obzirom na malo tržište i ograničenu dostupnost izdanja na hrvatskom jeziku, kao i nedovoljnu upoznatost korisnika s prednostima e-knjige, ovim radom željelo se sve navedene aspekte objediniti na jednom mjestu s ciljem sistematizacije dostupne literature. Iz tog razloga, članak je koristan nakladnicima i autorima koji nisu još prepoznali sve mogućnosti koje nudi elektronička knjiga, ili nisu u potpunosti shvatili njenu svrhovitost.

Pristup/metodologija/dizajn. Primjenjujući metodu analize, sinteze i usporedbe, ovim radom se daje detaljna procjena snaga, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analiza) elektroničkoj knjizi kao proizvodu e-nakladništva u Republici Hrvatskoj. Sistematičnom analizom do sada objavljene znanstvene i stručne literature, detaljno se navode pozitivne i negativne strane elektroničke knjige, diskutiraju se novi trendovi te daje naznaka budućeg razvoja e-knjige s implikacijama na e-izdavaštvo.

Rezultati. Rezultati ''SWOT'' analize pokazuju da elektronička knjiga posjeduje brojne prednosti poput funkcionalnosti i interaktivnosti, a kojima se može pozicionirati kao koristan medij prijenosa informacija i znanja. S druge strane, upravo ovisnost o tehnologiji je njena najveća slabost. Nove prilike leže u novim suradnjama i novim distribucijskim kanalima, no veliku prijetnju pritom predstavlja konkurencija koja na digitalnim kanalima može doći iz cijelog svijeta.

Originalnost/vrijednost. Iz navedenog pregleda dosadašnje objavljene literature može se uočiti kako nije još dan pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji e-knjizi u Republici Hrvatskoj. Stoga, postoji potreba za navedenom sistematizacijom da bi se dobio jasniji pregled stanja tržišta knjiga, te uvid u potencijalne smjerove budućeg razvoja. 

Cilj. Svrha je članka, kao i motiv za provedbu ovoga istraživanja, utvrditi prikladnost strukture životopisa koji se unose u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (Lica slovenskih pokrajina). Namjera je i ustanoviti kriterije ili strukturne elemente koji mogu pomoći pri odlučivanju koje će se osobe uključiti u mrežni biografski leksikon.

Pristup/metodologija/dizajn. Za analizu strukture zapisa koji se unose u mrežni biografski leksikon, kao i za utvrđivanje kriterija za odabir osoba za unos u mrežni biografski leksikon, korištena je metoda analize sadržaja.

Rezultati. Definirani su kriteriji za odabir osoba za upis u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (OSP) i struktura životopisa na mrežnom biografskom leksikonu OSP. Zaključeno je i da je poželjno da redoslijed strukturnih elemenata bude nepromjenjiv. Također, zaključeno je da je za razvoj biografskih leksikona bitna i suradnja svih ustanova koje mogu pridonijeti kvaliteti biografskih leksikona.

Ograničenja. Ograničenje istraživanja predstavljala je činjenica da svaku osobu čiji se životopisi uključuju u mrežni biografski leksikon OSP povezuju biografski jedinstveni podatci, isključivo vezani za život te osobe, pa je teško odrediti jedinstvenu strukturu elemenata.
Također, prema našim saznanjima, nema istraživanja koja se bave strukturom životopisa u biografskim leksikonima.

Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti unosa u mrežni biografski leksikon OSP, ali i u druge mrežne biografske leksikone. Kvalitetnija struktura životopisa i stručni kriterij za odabir osoba koje će biti uključene u biografski leksikon morali
bi utjecati i na zadovoljstvo korisnika samim portalom. Ovaj je rad i poziv za daljnji istraživački rad na tom području.

Cilj. Razvoj i korištenje digitalnih usluga knjižnica ubrzali su se. Mnoge su knjižnice proširile svoje digitalne usluge kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Fizičke su lokacije zatvorene ili su radile sa smanjenim kapacitetom, no knjižnice su nastavile pružati usluge digitalno. Kada su fizičke lokacije ponovno otvorene, razvoj se digitalnih usluga u mnogim knjižnicama nastavio. Većina knjižnica nudi širok izbor digitalnih usluga i mnoge knjižnice proširuju postojeće digitalne usluge. Stoga je važno istražiti kako knjižničari vide digitalne usluge narodnih knjižnica koje se nude u njihovim ustanovama te kako digitalne usluge nadopunjuju ili zamjenjuju usluge u fizičkoj knjižnici.

Pristup/metodologija/dizajn. U ovome radu predstavljaju se rezultati istraživanja temeljenog na intervjuu s pet knjižničara iz različitih narodnih knjižnica diljem Danske.

Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na to da knjižničari doživljavaju fizičke i digitalne usluge kao sredstva postizanja istog cilja, dok pažljivo razmatraju sadržaj, ciljanu publiku i platformu kada nude usluge svojim korisnicima. Digitalne usluge vide kao ključni aspekt raison d’etre knjižnice i kao sredstva za privlačenje novih korisnika.

Ograničenja istraživanja. Važno je napomenuti da se ovo istraživanje temelji na malom uzorku.

Praktična primjena. Razmatraju se implikacije digitalnih usluga narodnih knjižnica te se na temelju rezultata istraživanja donose preporuke.

Originalnost/vrijednost. Iako su se mnoga istraživanja bavila percepcijom knjižničara o vrijednosti narodnih knjižnica, ova se studija usredotočuje na percepciju knjižničara o vrijednosti digitalnih knjižnica i na to kako te usluge nadopunjuju ili zamjenjuju fizičku knjižnicu.

Cilj. Odabir filmova za digitalizaciju u arhivima ima veliki utjecaj na buduće oblikovanje digitaliziranih i virtualno dostupnih filmskih zbirki. S obzirom na odgovornost koju taj zadatak nosi, smatramo zanimljivim istražiti što različiti profili korisnika filmskog arhiva misle o selekciji i digitalizaciji filmova.

Pristup/metodologija/dizajn. U tu su svrhu obavljeni strukturirani intervjui s 31 ispitanikom koji pripadaju četirima skupinama korisnika: filmskim istraživačima, filmskim profesionalcima, novinarima/filmskim kritičarima i prošlogodišnjim studentima audiovizualne komunikacije Sveučilišta u Sevilli.

Rezultati. Najvažniji rezultati, koji se zapravo ne razlikuju od onoga što je već poznato u području arhivistike, uključuju, s jedne strane, jedinstven stav da je digitalizacija učinkovit način očuvanja audiovizualne memorije i poticanja javnog interesa za filmske zbirke i arhive i, s druge strane, da odabir filmova za digitalizaciju treba biti vođen prema rigoroznim i sustavnim kriterijima, čime se izbjegavaju štetni učinci nasumičnih metoda. Na kraju, ponuđene su neke buduće istraživačke teme.

Originalnost/vrijednost. Konzultirana literatura sagledava teme koje se odnose na odabir filmova i digitalizaciju isključivo kroz prizmu arhivistike, odnosno knjižničnih i informacijskih znanosti. Ograničena je na navedena specifična područja znanja i usmjerena na profesionalce i stručnjake iz toga područja. Iz toga razloga moglo bi biti zanimljivo istražiti i druga gledišta i perspektive koje nadilaze čisto tehnički, teorijski ili metodološki pristup očuvanju i brige o filmu.