Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti je znanstveno-stručni časopis u otvorenom pristupu koji objavljuju Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Glavna i odgovorna urednica

prof. dr. sc. Jelena Lakuš (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)

Zamjenica glavne i odgovorne urednice

doc. dr. sc. Drahomira Cupar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru).

Lektura i korektura

  • Ana Mikić Čolić (za hrvatski jezik)
  • Blaženka Šoštarić (za engleski jezik)

Prijevod sažetaka

  • Ana Mikić Čolić (za hrvatski jezik)
  • Blaženka Šoštarić (za engleski jezik)

UDK obrada članaka

  • Drahomira Cupar

Svezak 13 Br. 1 (2022): Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti

Uvodna riječ

Tamara Štefanac

Uvodna riječ gošće urednice.

11-13


RIZIK – anketno istraživanje o upravljanju rizicima u hrvatskim muzejima u svrhu bolje procjene, prevencije i smanjenja rizika

Valentina Ljubić Tobisch, Mirta Pavić , Jasna Širec, Žana Matulić Bilač

Cilj. Cilj anketnog istraživanja o upravljanju rizicima u hrvatskim muzejima bio je prikupljanje sveobuhvatnih podataka o spremnosti hrvatskih kulturnih institucija na različite vrste rizika u svrhu bolje procjene, prevencije i smanjenja rizika.
Pristup i metodologija. Nakon razornih šteta koje je potres u ožujku 2020. prouzročio na kulturnoj baštini u Zagrebu, Međunarodni institut za restauraciju povijesnih i umjetničkih djela, IIC – Hrvatska grupa, proveo je nacionalno istraživanje pod nazivom RIZIK. Mrežna anketa sastojala se od 73 pitanja podijeljena u četiri kategorije: opće informacije o instituciji, o imovini, uključujući građevinu u kojoj su smješteni muzej i zbirke te pitanja o financijama i posjetiteljima. Sastavni dio ankete činila su pitanja o sigurnosti i redovitom održavanju muzejskih prostora, radnim i poslovnim planovima, hitnim službama u slučaju opasnosti, mogućim opasnostima i rizicima koji utječu na građevinsku imovinu i zbirku, kao i pitanja o mjerama koje mogu pomoći u sprječavanju ili smanjenju rizika i štete na zbirkama, građevinskoj imovini, osoblju i posjetiteljima.

Rezultati. Ukupno 188 muzeja pozvano je na sudjelovanje u anketi, a odgovorilo ih je više od 100 premda su neki na pitanja odgovorili samo djelomično. Ovaj rad prikazuje presjek općeg stanja u hrvatskim muzejima, bavi se problemom modernizacije izložbenih prostora i čuvaonica, opisuje ideju istraživanja putem ankete RIZIK te razmatra rezultate ankete i mogućnosti unapređenja.
Originalnost/vrijednost. Anketa RIZIK prvo je anketno istraživanje na temu upravljanja rizicima upućeno svim muzejima na području Republike Hrvatske. Prikupljeni su podaci okvirni pokazatelj trenutačnog stanja i standarda koji se primjenjuju u hrvatskim muzejima, galerijama i zbirkama. Sudionici ankete na osnovu dobivenih rezultata mogu identificirati područja u kojima postoji prostor za unapređenje ili promjenu pristupa radu, organizaciji i
daljnjem planiranju.

17-30


Tradicionalni sustavi znanja u menadžmentu rizika od katastrofa na Novom Zelandu

Vesna Zivkovic, Vicki-Anne Heikell

Cilj. Planovi za menadžment katastrofama mogu se shvatiti kao niz pisanih smjernica i procedura koje sprječavaju ili umanjuju štetu koja je rezultat katastrofa, prilagođenih specifičnim okolnostima muzeja, knjižnice, arhiva ili lokalne zajednice. Posjedovanje plana menadžmenta katastrofama nije samo po sebi krajnji rezultat. Proces kreiranja, implementacije i ažuriranja plana može biti daleko važniji i korisniji za instituciju ili zajednicu.

Pristup. Zajednice izložene riziku aktivno su angažirane na identifikaciji, analizi, tretmanu, praćenju i procjeni rizika od katastrofa kako bi umanjile svoju ranjivosti i unaprijedile svoje sposobnosti. To znači da su ljudi u središtu donošenja odluka i provođenja aktivnosti menadžmenta rizikom od katastrofa. To je u skladu s promjenom paradigme u području menadžmenta katastrofama i izvanrednim situacijama, od načela da je menadžment organizacije primarni akter, ka široj i dubljoj uključenosti zainteresiranih strana, posebno u privatnom sektoru s akterima na lokalnoj razini.

Vrijednost. Ovaj rad pruža uvid u to kako lokalne i autohtone zajednice sagledavaju rizike i kulturno nasljeđe, kao i uvid u njihovo znanje, vrijednosti i praksu, na kojima se zasniva njihovo poimanje menadžmenta rizika od katastrofa. Cilj je doprinijeti implementaciji menadžmenta rizikom od katastrofa zasnovanog u zajednici (MRKZZ), što vodi lokalno odgovarajućoj i lokalno „posjedovanoj“ strategiji za menadžment rizika od katastrofa. Rad će predstaviti iskustva i reagiranje lokalnih zajednica u katastrofama na Novom Zelandu i preokret koji je uslijedio u području menadžmenta rizika, a koji se treba primjenjivati i u području očuvanja kulturnog nasljeđa.

31-44


Upoznavanje studenata konzervacije-restauracije s procjenom rizika i upravljanjem rizicima na primjeru skulptura na otvorenom

Sagita Mirjam Sunara

 Cilj. U radu se opisuje problemski zadatak koji studente konzervacije-restauracije upoznaje s procjenom rizika i upravljanjem rizicima u kontekstu kulturne baštine. Zadatak uključuje identificiranje prijetnji kojima su kulturna dobra izložena, izradu scenarija događaja koji mogu rezultirati oštećivanjem ili gubitkom vrijednosti kulturnih dobara, predlaganje mjera ublažavanja rizika te identificiranje aktera koji predložene mjere mogu provesti. Zadatak u obzir uzima sve rizike, ne samo one povezane s nezgodama i velikim nesrećama.

Pristup/metodologija. U uvodnom se dijelu objašnjava koncept procjene rizika i kontekst problemskog zadatka. Uz kratki prikaz studije slučaja (tri skulpture iz Parka skulptura Željezare Sisak), u radu se donose osnovni podaci o studentima koji su rješavali zadatak. Problemski je zadatak objašnjen po koracima/fazama. Završni su rezultati samo okvirno opisani.

Rezultati. Kroz problemski je zadatak identificirano 78 različitih scenarija za skulpture na otvorenom. Da bi se čitatelju približila osnovna ideja zadatka, u radu su opisane mjere ublažavanja rizika za tri scenarija i navedene osobe/službe koje ih mogu provesti.

Praktična primjena. Zadatak se bavio skulpturama na otvorenom, no može se primijeniti na bilo koji predmet ili zbirku. Zadatak se ne mora nužno uklopiti u sveučilišne kolegije vezane za preventivnu konzervaciju. Štoviše, ne mora biti usmjeren samo na studente konzervacije-restauracije (ili studente općenito): muzejski i baštinski stručnjaci mogu ga primijeniti kao prvi korak u izradi procjene rizika za muzejske i sakralne zbirke.

Originalnost/vrijednost. Tema koja je u radu predstavljena u hrvatskoj je stručnoj literaturi slabo zastupljena. U kontekstu metodike nastave konzervacije-restauracije na visokim učilištima u Hrvatskoj, opisani problemski zadatak može se smatrati inovativnim.

45-60


Metoda za integraciju ulične umjetnosti u okvire upravljanja rizikom: izazovi i prilike

Marta Gomez Ubierna

Cilj. Cilj istraživanja jest prikaz razvoja integrirane i sustavne metodologije procjene rizika u suvremenim javnim umjetničkim zbirkama. Prikazani su ključni elementi plana upravljanja rizikom u području javne umjetnosti. Naglašava se unaprjeđenje zaštite kulturne baštine od prirodnih nepogoda i ekstremnih događaja povezanih s klimatskim promjenama i, mnogo značajnije, raspravlja o tome na koje načine zaštita može ojačati otpornost društvene i povijesne baštine.

Metodologija. U svrhu razvoja metodologije procjene rizika, istraživanjem je obuhvaćena povijesna jezgra grada San Gimignana (Italija), upisana na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, upravo zbog svojeg jedinstvenog kulturnog krajolika. Suvremeni elementi toga krajolika nastali su kao rezultat nekoliko kulturnih inicijativa: Affinità Elettive (1994), Arte all’Arte (1998–2005) i UmoCA (2011). Ovim se istraživanjem naglašava da je očuvanje javne umjetnosti u San Gimignanu uvjetovano suživotom fizičkih, kontekstualnih i upravljačkih čimbenika.

Rezultati. Temeljem studije slučaja, u ovom istraživanju razvijeni su indikatori i kriteriji za analizu ranjivosti i izloženosti rizicima. U radu se analizira integracija javne umjetnosti u opći okvir upravljanja rizicima. Unatoč činjenicama da vrijednosti javne umjetnosti mogu
doprinijeti otpornosti povijesnih urbanih jezgri, istraživanjem su otkriveni veliki izazovi koje je važno prevladati da bi se javna umjetnost mogla inkorporirati u smjernice općeg upravljanja rizicima.

Originalnost. Razvijen je model analize rizika, slijedeći međunarodne smjernice i preporuke, a koji se može integrirati u opće upravljanje i plan konzervacije za suvremene zbirke u javnom prostoru. Dodatno, prepoznavajući važnost društvenih, kulturnih i ekonomskih procesa u konzervaciji javnih prostora, procjena vrijednosti inkorporirana je u okvir upravljanja rizicima.

61-84


Doprinos talijanskog iskustva stečenog kroz Proculther projekt Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu u ojačavanju zaštite kulturne baštine

Veronica Piacentini

Cilj. Cilj ovoga rada jest objasniti kako su talijanski kapaciteti za zaštitu ugrožene kulturne baštine ojačali u proteklih dvadeset pet godina te kako je talijansko iskustvo doprinijelo pitanjima zaštite kulturne baštine suočene s rizicima na međunarodnoj razini.

Pristup/metodologija. U nastavku su opisani osnovni koraci koje je Talijanska Republika poduzela posljednjih desetljeća u uključivanju zaštite kulturne baštine u mehanizme upravljanja hitnim situacijama. Italija je uložila znatne napore posljednjih desetljeća u poboljšanje sustava kriznog upravljanja kulturnom baštinom, posvećujući posebnu pozornost aktivnostima pripravnosti, prevencije i odgovora. Još od kraja 20. stoljeća organizirani su posebni tečajevi obuke sa specifičnim scenarijima posvećenim zaštiti kulturne baštine suočene s rizikom od katastrofa u svrhu testiranja posebnih procedura nužnih za osiguranje takve vrste odgovora. U međuvremenu, priprema operativnih procedura posebno usmjerenih na zaštitu ranjive kulturne baštine nastala je kao rezultat bliske suradnje između talijanskog Ministarstva kulture i Odjela za civilnu zaštitu Talijanske Republike.

Rezultati. Procesi stalnog unapređivanja operativnih i tehničkih kapaciteta usmjerenih na smanjenje rizika od katastrofa u području zaštite kulturne baštine, te kombinacija iskustva i stečenih kompetencija u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Turskoj, Međunarodnog centra za istraživanje očuvanja i restauracije kulturne baštine i Zaklade Villa Montesca potaknuli su pokretanje PROCULTHER projekta, sufinanciranog sredstvima Europske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu.

Vrijednost. PROCULTHER projekt teži podržati i nadopuniti napore Europske unije u ojačavanju suradnje između država članica i suradničkih država u ovome području. U tom smislu Mehanizam Unije za civilnu zaštitu predstavlja neophodan i učinkovit sustav koji omogućava snažniji i koherentniji kolektivni odgovor, a zahvaljujući udruživanju europskih kapaciteta civilne zaštite i osiguravanju zajedničkih standarda omogućeno je kvalificiranim i dobro opremljenim timovima naizmjenično djelovanje u trenutku katastrofe. U ovakvim okvirima, PROCULTHER projekt prvi puta promovira razvoj zajedničke europske metodologije, alata i mogućnosti da uključi zaštitu kulturne baštine u ciklus upravljanja rizikom od katastrofa te da osigura strukturiranu suradnju između sektora kulture, civilne zaštite i dionika na lokalnim, nacionalnim i europskim razinama.

85-94


English Zaštita baštine u budućnosti: tehnike predviđanja budućnosti kao pomoć oporavku i obnovi za vrijeme Covid-19 krize

Chiara Ronchini

Cilj. Ovaj rad nastoji prikazati na koji način baštinske organizacije mogu odgovoriti na krizu i plan oporavka u slučajevima kada se radi o mnogostrukim budućim neizvjesnostima i to koristeći tzv. tehnike predviđanja budućnosti (engl. Futures Thinking). U radu se prikazuje pristup koji je Historic Environment Scotland (HES) koristio pri planiranju oporavka i obnove za vrijeme Covid-19 pandemije.

Pristup/metodologija/dizajn. U radu se kroz studiju slučaja prikazuje kako su raznovrsne tehnike anticipiranja budućnosti koristile da bi se postigla fleksibilnost rada HES-a. Radom se također ispituje kako će metodologija korištena u tim procesima pomoći u razvoju tehnike anticipiranja budućnosti i inkubatora virtualne inteligencije kao mehanizama podrške HES-ovim aktivnostima.

Rezultati. U radu je prikazano na koji način tehnike predviđanja budućnosti, kao na primjer planiranje scenarija, mogu biti upotrijebljene u mapiranju kritičnih neizvjesnosti i identifikaciji poslovnih prioriteta u različitim mogućim scenarijima neke baštinske organizacije. Prikazan je put koji je HES prošao u implementaciji tehnika predviđanja budućnosti i kako ih je koristio da bi započeo proces stvaranja otpornosti i održivosti u svojim aktivnostima
za vrijeme krize.

Originalnost/vrijednost. Budući da baštinske organizacije u tradicionalnom smislu ne koriste tehnike anticipiranja budućnosti, ovaj rad prikazuje slučaj u kojem su takvi alati vrijedni doprinosi i pristupu planiranja i preživljavanja kriza.

97-110


Između društvenih potreba i čuvanja baštine: primjeri solidarnosti i suradnje u vrijeme Covid-19 krize: portugalska studija

Ines Costa

Cilj. Ovaj rad donosi analizu primjera solidarnosti i suradnje između portugalskih ustanova u kulturi, poduzeća, umjetnika, radnika, volontera i lokalnih zajednica za vrijeme Covid-19 krize. Istraživanje se provodilo tijekom 2020. i 2021.

Pristup/metodologija. Ovoj temi pristupamo iz četiri gledišta. Prvo, provodimo analizu korištenih pojmova kako bi se razjasnili koncepti iz perspektive portugalskog zakonodavstva. Drugo, kontekstualiziramo razvoj pandemije na nacionalnim i međunarodnim razinama. Treće, opisujemo kakav je utjecaj imao virus na poslovanje ustanova u kulturi, zaštićenih baštinskih lokaliteta te baštinskih stručnjaka. Četvrto, donosimo analizu pet studija slučaja koji prikazuju solidarne aktivnosti i suradnje u polju kulture.

Rezultati. Istraživanje je ustanovilo negativne utjecaje Covid-19 krize na već postojeće probleme u sektoru. Također smo ukazali na to da su neke inicijative, stvorene kako bi podržale kulturnu baštinu, zapravo upitne. Budući da nije proglašen kraj pandemije, istraživanje je bilo ograničeno na trenutačno stanje u sektoru kulture u Portugalu. Buduća istraživanja mogla bi pokazati, s pomoću novih studija slučaja, kakve su posljedice pandemije. Ovim radom donosi se refleksija na ekonomsku održivost, društveni angažman i etičku odgovornost ustanova u kulturi i drugih dionika. Osim toga, rasprava o ranjivim stanjima u kojima su se našli radnici u kulturi za vrijeme krize apsolutno je neophodna kako bi se planirala bolja budućnost i za sam sektor i za one koji ga pokreću.

Originalnost. Originalnost je rada u pronalasku kreativnih strategija koje neutraliziraju ishode pandemije, a koje ujedno mogu poslužiti kao inspiracija za buduća krizna razdoblja.

111-126


Kriza? Digitalizirajmo! Kako je krizna situacija utjecala na procese digitalizacije u Hrvatskom povijesnom muzeju

Jelena Balog Vojak, Maja Mladinov

Cilj. Cilj je ovoga rada analizirati mogućnosti korištenja postojećih projekata digitalizacije, kao i osmišljavanja novih, u kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom i potresima, kao primjerima kriznih situacija. Rad se bavi odgovorom Hrvatskog povijesnog muzeja na složenu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. Kao rezultat tih događaja Hrvatski povijesni muzej do daljnjeg je zatvoren za javnost i suočava se s izazovom pronalaska novih modela komunikacije s korisnicima kako bi ispunio svoju svrhu i misiju.

Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao isključivog i jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji muzejske građe u kriznim situacijama, s naglaskom na nove načine njezina korištenja i poboljšanje postojeće komunikacije Muzeja s korisnicima.

Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika te njihove implementacije u oblikovanju novih modela poslovnih procesa s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.

Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti Hrvatskom povijesnom muzeju i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj u praktičnoj
primjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova, posebice u kriznim situacijama, s kojima se baštinske institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.

127-142


Potres i pandemija povrh starih problema – rad Hrvatskog povijesnog muzeja nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. i za vrijeme COVID-19 pandemije

Mislav Barić

Cilj. Svrha rada jest predstaviti aktivnosti koje je Hrvatski povijesni muzej (HPM) poduzeo s ciljem čuvanja kulturne baštine i predstavljanje tih aktivnosti digitalnom strategijom. To je primijenjeno u HPM-u osnivanjem digitalnog uredništva koje je nadgledalo i vodilo prisutnost Muzeja na društvenim mrežama i mrežnim stranicama. 

Pristup/metodologija. Koristeći kao primjer virtualne izložbe, objave na društvenim mrežama i sakupljene podatke, rad predstavlja povećanje virtualnih posjetitelja i korisnika koji konzumiraju kulturnu baštinu na digitalnim platformama. Održavanje specifičnog virtualnog identiteta Muzeja pomoglo je tome povećanju, a predstavljeno je povećanjem broja posjetitelja na mrežnim stranicama. Podatke je sakupio i interpretirao autor s pomoću Google Analytics i Instagram analitičkih podataka za vrijeme 2020. godine, a pretpostavljaju mogućnost i potencijal digitalnog muzeja kod modernih korisnika.

Rezultati. Podaci pokazuju kako su mrežni korisnici imali velik interes za muzejski rad i da promocija društvenim mrežama generira velik broj posjetitelja jednako kao i stvarna izložba. Ukazuje se na to da postoji interes za digitalnim muzejom i promoviranjem muzejskog rada na mrežnim stranicama. 

Ograničenja. Podaci korišteni u radu sakupljeni su od jednog izvora budući da autor nije imao pristup podacima sličnih institucija, a koji bi bili korisni za usporedbu.

Originalnost/vrijednost. Koristeći se empirijskim primjerima, rad predstavlja koliko koristan virtualni muzej može biti za podizanje svijesti o kulturnoj baštini. To je posebno važno u vrijeme kada ljudi ne mogu ići na veća društvena okupljanja. Isto tako, rad opisuje događaje i upute rada u kriznim situacijama kao što je potres, kojima je autor svjedočio i u kojima je sudjelovao.

143-158


Visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice u Hrvatskoj i njihova spremnost na krizne situacije: anketno istraživanje

Jelena Duh, Aleksandra Pikić Jugović, Lucija Ašler

Cilj. Ovo je istraživanje imalo za cilj procijeniti stanje pripravnosti na krizne situacije, način upravljanja rizicima i potencijalne odgovore na krize u visokoškolskim, sveučilišnim te znanstvenim i specijalnim knjižnicama u Hrvatskoj. Većina visokoškolskih i specijalnih knjižnica u Hrvatskoj nije samostalna ustanova: sastavni su dio drugih institucija ili organizacija pa je njihova sloboda u uspostavljanju mjera upravljanja kriznim situacijama ograničena. Te su knjižnice specifične po svojoj organizaciji, korisnicima i zbirkama, a značajan dio njih čuva vrijedne zbirke stare i rijetke knjižnične građe.

Metodologija. Podaci su prikupljeni mrežnom anketom koja je poslana u sve hrvatske visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Anketni upitnik uključivao je pitanja o procjenama rizika, stanju upravljanja krizama, trenutačnom iskustvu i obrazovanju osoblja, kao i o razini pripremljenosti za krizu i o kriznim pojavama. Budući da se značajan postotak hrvatskih visokoškolskih i specijalnih knjižnica nalazi u Zagrebu i njegovoj okolici, naglasak je stavljen na nedavne katastrofe koje su pogodile taj kraj (potresi i poplave u 2020. godini) i način na koji su knjižnice na njih reagirale.

Rezultati. Rezultati su pokazali značajne razlike u opremi, uvjetima i kapacitetima za spremnost na krizne situacije među ispitanim knjižnicama. Pokazali su učestalost kriznih situacija, kao i načine na koje se knjižnice nose s njima.

Originalnost. Istraživanjem se doprinosi razvoju područja zaštite knjižnične građe donoseći nove spoznaje o upravljanju kriznim situacijama u visokoškolskim i specijalnim knjižnicama u Hrvatskoj. Prikupljeni podaci poslužit će kao dobra osnova za planiranje i organiziranje stalnog stručnog usavršavanja i ciljanih akcija u svrhu poboljšanja očuvanja kulturne baštine u opasnosti.

161-178


Ponovna uspostava knjižnica u vremenima višestrukih kriza

Lina Šojat, Irena Šimić, Magdalena Blažić, Filip Kartelo

Cilj. U ovome se radu daje pregled procesa obnove vrijedne knjižnične zbirke Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu uslijed preklapajućih kriza koje su obilježile 2020. godinu (potres, pandemija, poplava). 

Pristup/metodologija. Cjelokupni fond Knjižnice trebalo je ispočetka sistematizirati prema UDK sustavu jer se u potpunosti urušio zbog snažnog potresa u ožujku. Taj se proces preklapao s postupkom primarne zaštite i konzervacije zbirke rukopisne građe osobnog arhivskog fonda Grge Gamulina, povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, te iznenadnom i hitnom potrebom osnivanja osobnog arhiva i ex libris zbirke akademika Tonka Maroevića.

Rezultati. Rezultat su tih simultanih procesa potpuno funkcionalan i resistematiziran knjižnični fond, uspostavljen arhiv i ex libris zbirka Tonka Maroevića te očišćena i organizirana zbirka rukopisnog gradiva Grge Gamulina.

Originalnost/vrijednost. Ovaj rad daje pregled aktivnosti i procesa pri postupanju s posebnim vrstama kulturne baštine u neočekivanim i izvanrednim okolnostima. Ti istovremeni procesi proširili su sve naše kapacitete te rezultirali stvaranjem novih modela suradnje među kolegama, posebice sa studentima i volonterima, te su dugoročno značajno utjecali na promišljanje i razvoj radnih procesa i snaga.

179-188


Europske snage solidarnosti i njihove aktivnosti s naglaskom na zaštitu bazilike svetog Benedikta u Nursiji poslije potresa 2016. godin

Antonija Ujević

Cilj. Cilj rada jest predstaviti jedan od načina kako zaštititi i očuvati kulturno dobro u postkriznim situacijama. U radu se predstavlja inicijativa Europske snage solidarnosti i njezine volonterske aktivnosti u Nursiji pri obnovi bazilike svetog Benedikta u Nursiji nakon potresa 2016. godine.

Pristup/Metodologija. Istraživanje o djelovanju inicijative Europske snage solidarnosti i njezinim volonterskim aktivnostima u Nursiji provedeno je analizom arhivskog gradiva i literature. Rad se referira na službene dokumente Ministarstva kulture u Italiji, Europske komisije i recentne talijanske radove o temi. 

Rezultati. U prvom dijelu rada donose se temeljne informacije i ciljevi inicijative Europske snage solidarnosti. Drugi dio rada predstavlja stanje bazilike svetog Benedikta u Nursiji prije potresa i tijekom potresa, koji su se dogodili 2016. godine. U glavnom dijelu rada predstavljene su volonterske aktivnosti, provedene od strane Europskih snaga solidarnosti, u razrušenoj Nursiji. Rad donosi prikaz rada volontera studenata u sklopu djelovanja Europskih snaga solidarnosti na bazilici svetog Benedikta u Nursiji. Četvrti dio rada ukazuje na postojanje inicijative u Hrvatskoj pod nazivom Europske snage solidarnosti, koja mlade stručnjake poziva na sudjelovanje u volonterskim aktivnostima. 

Originalnost/vrijednost. Radom se donosi informacija o postojanju inicijative Europske snage solidarnosti. Ukazuje se na uspješno iskorištena EU sredstva na postpotresnoj obnovi bazilike svetog Benedikta u Nursiji. Važna je informacija o postojanju Europskih snaga solidarnosti i njihova potencijalna primjena u sličnim situacijama i u Hrvatskoj. Rad može informirati i potaknuti čitatelje da se pridruže Europskim snagama solidarnosti i sudjeluju u njihovim volonterskim projektima, odnosno da volontiraju za neku drugu organizaciju ili instituciju.

191-205


Pregledaj sve brojeve