Uvodna riječ glavne urednice časopisa Libellarium.

Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz 1851. ‒ Gradačac 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892.  Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U prvome dijelu ovoga rada cilj je bio hrvatskoj stručnoj javnosti predstaviti gotovo nepoznatog tiskara i nakladnika, Austrijanca oženjenog Hrvaticom, koji se saživio sa svojom novom domovinom Hrvatskom, prihvatio i dosljedno promicao pravaške ideje boreći se tiskanom riječju za slobodu tiska i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. U drugome dijelu rada upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnik i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća.

Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve, autori su pročitali i analizirali sve dostupne radove u kojima se spominje Rudolf Desselbrunner koristeći se pritom povijesno- deskriptivnom metodom te člancima svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize.

Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti.

Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama.

Ključne riječi: Rudolf Desselbrunner – nakladnik, Rudolf Desselbrunner – tiskar, Rudolf Desselbrunner – urednik, tiskarstvo – Hrvatska, 19. stoljeće, Bakar – 19. stoljeće

Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz, 1851. ‒ Gradačac, 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892. godine. Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja te nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U ovome, drugome dijelu rada, upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnikom i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća.

Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve ovoga dijela rada, autori su pročitali i analizirali članke svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize.

Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti.

Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama.

Ključne riječi: Bakar, list Galeb, list Kvarner, Rudolf Desselbrunner, list Vragoljan

Cilj. Cilj je rada prikazati iznimno značajan doprinos Stanislava Prepreka ‒ skladatelja, dirigenta, orguljaša, pjesnika, prevoditelja, knjižničara, učitelja i erudita ‒ razvoju knjižničarstva i cjelokupnog kulturnog života u Petrovaradinu.

Pristup/metodologija. Istraživanje je podrazumijevalo iščitavanje već objavljenih publikacija o životu i djelu Stanislava Prepreka, kao i izvještaja o radu Knjižnice u Petrovaradinu, njihovu usporednu analizu i izvlačenje osnovnih teza i zaključaka, s ciljem da se predstavi njegov doprinos razvoju knjižničarstva u Petrovaradinu.

Rezultati. Rad problematizira angažman Stanislava Prepreka kao knjižničara i organizatora brojnih kulturnih događanja u knjižnici u Petrovaradinu, u poslijeratnom razdoblju, kada je ona obnavljala svoju djelatnost u otežanim uvjetima.

Vrijednost. Rad doprinosi povijesti knjižničarstva i ukazuje na zaslužne djelatnike, vizionare i inicijatore iz ovog područja, a jedan od njih nesumnjivo je i Stanislav Preprek.

Ključne riječi: Gradska biblioteka u Novom Sadu, knjižnica u Petrovaradinu, Stanislav Preprek

Cilj. Cilj je rada prikazati povijesni razvoj čitaoničkog pokreta u Istri na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s naglaskom na čitateljska društva središnje Istre na primjeru Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi.

Pristup/metodologija. Istraživanje čitaoničkog pokreta provedeno je na temelju analize sadržaja arhivskog gradiva i publikacija. Korišteni su izvorni zapisnici i drugi dokumenti Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi, koji se nalaze u Župnome uredu, gradivo Državnog arhiva u Pazinu i tekstovi objavljeni u novinama Naša sloga i Pučki prijatelj.

Rezultati. Prvi dio rada daje pregled povijesti čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Drugi se dio rada odnosi na osnivanje čitateljskih društava središnje Istre, s posebnim osvrtom na Hrvatsku čitaonicu u Sv. Petru u Šumi. Iako za većinu čitaonica preporodnoga razdoblja ne postoji sačuvana izvorna primarna građa, djelovanje Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi moguće je rekonstruirati na temelju sačuvanih izvora. Ovaj rad donosi prikaz osnivanja Čitaonice, opisuje uvjete i vrste članstva te donosi popise nabavljenih publikacija. Daje se povijesni i politički kontekst djelovanja Čitaonice.

Originalnost/vrijednost. Radom se doprinosi utvrđivanju temeljnih obilježja razvoja čitaoničkog pokreta središnje Istre u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Donose se nove spoznaje o radu Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi te ispravljaju neke činjenične pogreške koje su se ponavljale u sekundarnim izvorima.

Ključne riječi: čitaonica, čitaonički pokret, čitateljska društva, središnja Istra, Sv. Petar u Šumi

Cilj. Rad otvara pitanje o postojanju idealnih čitatelja u suvremenom društvu, prepoznavanju dobrih književnih djela te samoj percepciji čitanja kao sposobnosti. Cilj je ovoga rada prikazati tipologiju čitatelja u suvremenom društvu povezujući ju s likovima iz romana Itala Calvina Ako jedne zimske noći neki putnik u kojemu postoji mogućnost pronalaska idealnog čitatelja/čitateljice.

Metodologija/pristup. Na temelju postojećih jedinica literature donosi se povijesni pregled pojma čitanja te funkcije mozga u razvijanju navedene sposobnosti. U skladu s povijesnim i psihološkim činjenicama obrađuje se način čitanja u romanu Itala Calvina kroz misli čitatelja i nečitatelja te se stvara poveznica između čitatelja u romanu i suvremene čitateljske publike.

Rezultati. Rad donosi detaljnu analizu, rezultate utjecaja Calvinovih čitatelja i nečitatelja na suvremeno društvo koje sve više pridaje značaj digitalnoj tehnologiji nauštrb pisanih izvora. Prepoznaju se idealni čitatelji u Calvinovu romanu te osim što se potvrđuje književno stvaralaštvo Itala Calvina, njegovo se djelovanje i utjecaj tako proširuje unutar informacijskih znanosti.

Društveni značaj. Rad ima društveni značaj jer se njime može pobliže objasniti i primijetiti odnos i razmišljanja posebno zaljubljenika u čitanje, a zatim i onih koji čitaju „radi reda“. Rad doprinosi preglednijem i jasnijem tumačenju međuovisnosti procesa čitanja, pisanja i pripovijedanja.

Originalnost/vrijednost. Rad doprinosi jasnijoj knjižničarskoj procjeni suvremene književne publike, odnosno tipologije čitatelja. Vrijednost je ovoga rada što daje detaljne opise pojedinih Calvinovih likova, odnosno tipova čitatelja te ih poistovjećuje sa suvremenom tipologijom čitatelja i njihovim čitateljskim potrebama.

Ključne riječi: čitanje, idealni čitatelj, Italo Calvino, suvremeno društvo

Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.

Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.

Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.

Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.

Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.

Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice