Uvodna riječ

Jelena Lakuš

Uvodna riječ.


Prilozi za povijest dokumentalistike i informacijske znanosti

pogled na razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u 20. stoljeću u zemljama njemačkog govornog područja

Tatjana Aparac-Jelušić

Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena.

Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft).

Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine.

Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku.

Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja.

Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.

3-36


Što znaju, a što bi htjeli znati?

rezultati istraživanja o informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom u Hrvatskoj

Sanjica Faletar

Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijske
potrebe i načine na koje dolaze do informacija.

Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net.

Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija.

Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe.

Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici.

Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.

37-58


Metapodatkovni standardi za opis građe Kongresne knjižnice

Bernarda Bošnjak, Boris Bosančić

Cilj. Cilj je rada prikaz razvoja metapodatkovnih standarda za opis građe – ili shema metapodataka – Kongresne knjižnice u Washingtonu, SAD, iniciranog ubrzanim razvojem tehnologije i rasta mrežnog okruženja u posljednjim desetljećima.

Pristup/metodologija/dizajn. U skladu s ciljem rada, odabrani pristup svodi se na sažeti prikaz razvoja svakog metapodatkovnog standarda Kongresne knjižnice pojedinačno, s naglaskom na sheme metapodataka za opis građe knjižnične zajednice – MARC 21, MARCXML, MODS i MADS. Ovaj pristup omogućava autorima da detaljno analiziraju i ocijene trenutačno stanje metapodatkovnih standarda i njihovu evoluciju kroz vrijeme, kao i da identificiraju izazove i prilike za budući razvoj.

Rezultati. Rad pruža sažeti pregled razvoja svakog metapodatkovnog standarda u Kongresnoj knjižnici pojedinačno, s fokusom na sheme metapodataka za opis resursa unutar knjižnične zajednice – MARC 21, MARCXML, MODS i MADS. Također se daje pregled razvoja shema metapodataka za opis izvora u srodnim zajednicama (EAD, VRA Core) te metapodatkovnih standarda za digitalne knjižnice namijenjenih arhiviranju i zaštiti (METS, PREMIS). U radu se raspravlja i o potencijalnim smjerovima daljnjeg razvoja metapodatkovnih standarda u Kongresnoj knjižnici, s osvrtom na projekte vezane za tehnologije semantičkog weba i povezanih podataka (BIBFRAME, MODS/RDF, MADS/
RDF). Ističe se potreba za kontinuiranim poboljšanjem metapodatkovnih standarda kako bi se pružale bolje usluge korisnicima i uskladile s tehnološkim razvojem i potrebama
korisnika.

Vrijednost. Rad pruža sveobuhvatan osvrt na razvoj metapodatkovnih standarda Kongresne knjižnice, što je iznimno važno za knjižničnu zajednicu i one koji se bave arhiviranjem i očuvanjem digitalnih izvora. Rasprava o mogućim pravcima razvoja metapodatkovnih standarda,
posebno u kontekstu semantičkog weba i povezanih podataka, pruža uvid u buduće izazove i prilike za Kongresnu knjižnicu i širu zajednicu. Ovaj rad, u konačnici, pridonosi razumijevanju važnosti i složenosti metapodatkovnih standarda te njihova kontinuiranog razvoja u svjetlu brzih tehnoloških promjena.

59-80


Zaštita kulturne baštine u ratnim i poslijeratnim uvjetima 1990-ih

primjer Znanstvene knjižnice u Dubrovniku

Paula Raguz, Tina Di Reda, Damjan Polić

Cilj. Cilj rada je prikazati aktivnosti koje su Dubrovačke knjižnice poduzele za vrijeme i nakon Domovinskog rata kako bi zaštitile svoje baštinske zbirke. Drugi je cilj iznijeti planove u slučaju budućih nepogoda, kao i usporediti uvjete, resurse i opremu dostupne 1990-tih godina i danas.

Pristup/metodologija. Rad se temelji na primarnim izvorima, uključujući svjedočanstva iz prve ruke bivše ravnateljice Mirjane Urban i ostalih djelatnika knjižnice te sekundarnim izvorima kao što su službeno izvješće konzervatorice za papir iz Državnog arhiva u Zagrebu
koja je provela inspekciju evakuiranih knjiga in situ. Ostali izvori su novinski članci, knjige, službeni dokumenti, doktorske disertacije, fotografije, plan mjera za slučaj opasnosti i drugi. Istraživanje je uključivalo suradnju između knjižničarske i restauratorske struke, kao i pronalaženje, skeniranje i arhiviranje vrijednih povijesnih knjižničnih dokumenata.

Rezultati. Rad uspoređuje zaštitu i brigu za baštinske zbirke u tadašnjim ratnim uvjetima s današnjom situacijom te kroz usporedbu i prezentaciju Plana za slučaj opasnosti iz 2020.
godine nudi moguća rješenja za buduće izvanredne situacije i načine kako unaprijediti rad u kriznim uvjetima.

Originalnost/Vrijednost. Rad daje pregled tridesetogodišnjeg procesa zaštite baštinskih zbirki iz perspektive knjižničara i konzervatora-restauratora. Iskustvo Znanstvene knjižnice Dubrovnik u ekstremnim uvjetima ratnog razaranja i način na koji su novi ljudski, financijski i tehnološki resursi kasnije pomogli nadoknaditi štetu trebalo bi drugim ustanovama poslužiti kao primjer iz prakse kriznog menadžmenta i preventivne zaštite te spriječiti slične događaje.

81-103