Indigeneity in Croatian children′s literature

Authors

  • Sanja Vrcić-Mataija University of Zadar, Department of Teacher Education Studies in Gospić
  • Jasminka Troha University of Zadar, Department of Teacher Education Studies in Gospić

DOI:

https://doi.org/10.15291/magistra.1331

Keywords:

Croatian children`s poetry, stories, picture books, indigeneity

Abstract

The paper interprets selected genre of diverse texts that belong to Croatian children′s literature connected by the theme of indigeneity. The concept of indigeneity, characterized by linguistic-stylistic features, prominent emotionality and desire for the awareness of indigenous identity (language, landscape, customs, history) could be read to children recipients from children′s poetry, picture books, topologically diverse stories and tales. Literary theory and culture analysis have identified the importance of native and regional identity based on knowing and promoting native values and patriotism. Motive-related, linguistic, compositional and stylistic differences have been noticed in selected writings, all based on the genre specifics. In their literary texts authors mostly use autobiographical discourse of their own childhood and life experience connected to their homeland. Besides the narrative realism resulting from the projection of one's own childhood, a significant interference of the elements of fairy-tales, as well as the need of mythical vision of the homeland have been noticed. Indigenous themes are usually realized through spatial topophilia: from emotional description of rural and urban localities, through historical digressions, to the narration about important persons whose life and work have become recognizable parts of the homeland identity and cultural heritage of a particular region. Linguistically, some of the literary texts are written in standard language, while others use dialects, regional and local speech as a means of determining the affiliation with a particular region and promoting the preservation of native dialectological values.

References

AGAČEVIĆ, Ibrahim. 2012. Slikovnice na temu baštine kao medij koji promiče povijesno. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribič i Vesna Mihanović. 90-93. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

BALIĆŠIMRAK, Antonija i NARANČIĆ KOVAČ, Smiljana. 2011. Likovni aspekti ilustracije u dječjim knjigama i slikovnicama. Dijete, vrtić, obitelj, 17(66): 10-12.

BEGIĆ, Vanesa. 2012. Suvremena književnost za djecu u Istri. Pula: vlastita naklada.

BOŠKOVIĆ, Ivan. 2012. Splitska dječja književnost: nekoliko impresija kao poticaj za razgovor (na marginama knjige „More vedrine“ i splitskih dječjih časopisa). U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana

Ribičić i Vesna Mihanović. 57-61. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

BREŠIĆ, Vinko. 2004. Slavonska književnost i novi regionalizam, Osijek: Matica hrvatska, Ogranak Osijek.

CRNKOVIĆ, Milan i TEŽAK, Dubravka. 2002. Povijest hrvatske dječje književnosti od početka do 1955. godine. Zagreb: Znanje.

DIKLIĆ, Zvonimir; TEŽAK, Dubravka i ZALAR, Ivo. 1996. Primjeri iz dječje književnosti. Zagreb: Divič.

DVORNIK, Dijana. 2012. Splitska zavičajna baština u literaturi primjerenoj djeci. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. 21-30. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

HALAČEV, Slavenka. 2013. Zavičajni priručnici za učenike – put od zavičajnih do nacionalnih vrijednosti. U: 3. okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade: Baština Splitsko-dalmatinske županije u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. 19-22.Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

HAMERŠAK, Marijana i ZIMA, Dubravka. 2015. Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam international.

HORVATVUKELJA, Željka. 1997. Putovanje patuljka Zvončića. Zagreb: Mozaik knjiga.

HORVATIĆ, Dubravko. 1987. Grički top. Zagreb: Mladost.

HRANJEC, Stjepan. 2006. Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

HRANJEC, Stjepan. 2008. Tipovi interpolacije folklora u dječjim stihovima Miroslava Dolenca Dravskog. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 45 (2): 99-113.

HRANJEC, Stjepan i KOSLAJTMAN, Andrijana. 2008. Zavičajno-etnomentalitetna funkcija interferencije hrvatske usmene i dječje književnosti – prilog strategiji očuvanja identiteta hrvatskog jezika u osnovnoškolskim čitankama.

U: Konferencijski zbornik Drugog specijaliziranog znanstvenog skupa: Rano učenje hrvatskoga jezika 2. Ur. Dunja Pavličević-Franić i Ante Bežen. 61-78. Zagreb: Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

IVELJIĆ, Nada. 1994. Šestinski kišobran. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

JOVANOVIĆ, Elizabet i RUŽIĆ, Vedran. 2015. Vid z Reki. Zagreb: Stega Tisak.

JUNAKOVIĆ, Svjetlan i VUJOVIĆ, Vera. 2006. Nikola Tesla – Snovi koji su nam donijeli struju. Zagreb: Kigen.

KRILIĆ, Zlatko. 2001. Šaljive priče i priče bez šale. Zagreb: ABC.

MAJDENIĆ, Valentina. 2013. Regionalni tekst dječje književnosti. Zagreb: Ljevak.

MARUŠIĆ, Matko. 2002. Snijeg u Splitu. Zagreb: Školska knjiga.

MAROVIĆ, Tonči Petrasov. 1975. Ča triba govorit. Zagreb: Školska knjiga.

MARUŠIĆ, Matko. 2012. Tri zamke splitske zavičajnosti. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović.

-15. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

MATAIJA, Ivica. Književnost Like. http://lektire.skole.hr/knjige/knjizevnost-hrvatskih-regija/knjizevnost (5. studenog 2016.)

MATOŠIĆ, Vedran. 2012. Zavičajnost u dječjoj književnosti. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. 41-44. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

MRKELA, Mirjana. 2014. Moja zadarska čitanka. Zadar: HKD Napredak.

NIKOLIĆ Aras, Stanislava. 2014. O zadarskoj čitanci. U: Mirjana Mrkela, Moja

zadarska čitanka. 60-61. Zadar, HKD Napredak.

PAVLIČIĆ, Pavao. 1995. Južno od sjevera, sjeverno od juga. U: Hrvatska kultura u ozračju Sredozemlja/Mediterana. „Dubrovnik“. 6, 15-19, Dubrovnik, Matica hrvatska.

RUPČIĆ, Grga. 2008. Blistaju đačke oči. Gospić: Lika press.

Sablić Tomić, Helena i Rem, Goran. 2003. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska

SANKOVIĆ, Mirko. 2004. Lika iza palasaka. Plitvička jezera

SKOK, Joža. 1983. Elementi za tvorbu poetike kajkavskog pjesništva na zavičajnim idiomima, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 18: 51-63. Zagreb: Filozofski fakultet.

ŠAŠIĆ, Miroslav i PRIBIĆ, Sanja. 2004. Moj Zagreb. Zagreb: Školska knjiga.

TURZA Bogdan, Tamara. 2013. Kajkavsko narječje u nastavi hrvatskog jezika: prilozi za osnovnoškolsku nastavu, Čakovec: Matica hrvatska.

UJEVIĆ, Bože i PERDIĆLUKAČEVIĆ, Zoran. 2003. Moj Split. Zagreb:

Školska knjiga

UJEVIĆ, Bože. 2012. Kako smo slučajno postali autori slikovnica sa zavičajnom tematikom. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. 16-20. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

VITEZ, Grigor. 1995. Izabrane pjesme i zagonetke. Zagreb: Profil International.

VRCIĆMATAIJA, Sanja. 2006. Lika u proznim djelima hrvatske dječje književnosti. U: Zavičajnost, globalizacija i škola: Treći znanstveno-stručni skup s međunarodnim djelovanjem, 5. i 6. svibnja 2006., 419-440. Ur. Sanja Vrcić-Mataija i Vesna Grahovac-Pražić). Gospić: Visoka učiteljska škola

ZALAR, Ivo, ur. 2008. Antologija hrvatske dječje poezije. Zagreb; Školska knjiga

ZALAR, Ivo. 1991. Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga.

ZALAR, Diana. 2012. Suvremena slikovnica u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na suodnos slike i teksta. U: 1. i 2. okrugli stol: Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade. Ur. Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. 62-73. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića.

ZALAR, Diana; BALIĆŠIMRAK, Antonija i RUPČIĆ, Stjepko. 2014. Izlet u muzej na mala vrata prema teoriji slikovnice. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Published

2017-11-08

Issue

Section

Review article