Bosančica (zapadna ćirilica) kroz odabrana krajišnička pisma
DOI:
https://doi.org/10.15291/ml.4013Ključne riječi:
bosančica, brzopisna ćirilica, glagoljica, krajišnička pisma, Krčko-lički sandžakSažetak
Važnost pisane riječi je nepromjenjiva za ljudski rod jer je ona bila glavni pokretač i čuvar svake kulture. U tom se kontekstu u ovom radu promatraju i pisma koja su po dolasku osmanlijske vlasti na ove prostore prihvaćena i kao sredstvo komunikacije između krajiških kapetana i drugih osmanlijskih velikodostojnika s hrvatskim časnicima i vlastima »s one strane granice«. Ona su pisana uglavnom jednom vrstom bosanske ćirilice, najčešće ikavicom, a tek ponegdje ijekavicom. U tim pismima koje smo nazvali »krajišnička pisma« vidi se poštovanje kulture primatelja iskazano kroz pravilno odmjerenu količinu lokalizama, turcizama i ostalih tzv. tuđica, što svjedoči ne samo o nacionalnoj, nego i o religijskoj toleranciji. Ta pisma, pisana od 15. do sredine 19. stoljeća, imaju veliku vrijednost za izučavanje povijesti, kulturne baštine, politike i socijalne i ekonomske povijesti. Autor je svoj zaključak ilustrirao s četiri takva pisma iz 18. stoljeća.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2022 Fikret Midžić

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.


