Hagiotoponimi na istarskim gradinama

Autor(i)

  • Klara Buršić-Matijašić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet u Puli

DOI:

https://doi.org/10.15291/misc.1368

Ključne riječi:

Istra, prapovijest, gradine, hagiotoponimi

Sažetak

Mjesna imena odraz su izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa. Ona govore o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. Tijekom brončanog i željeznog doba u Istri, osim pećina, glavni oblik naselja bile su gradine kojih je kartirano oko 450, od kojih čak 85 ili 19 % nose svetačka imena. Na temelju terenskih istraživanja te korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata napravljen je detaljni razmještaj toponima i analiza njihove rasprostranjenosti s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva jezična prostora, hrvatski i talijanski. Crkvice ili njihovi ostatci, ili samo toponimi sa svetačkim imenom, pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu, kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sveta Marija i sve njezine inačice (Sveta Marina).

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

20.12.2017.

Broj časopisa

Svezak 4 (2017)

Rubrika

Stručni rad

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.