POSUDE S TOPONIMIJSKIM A LA BARBOTINE NATPISOM NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA – PRIJEDLOG INTERPRETACIJE
DOI:
https://doi.org/10.15291/misc.3171Ključne riječi:
istočni Jadran, toponimi, a la barbotine ukras, antički suveniri, lokalna proizvodnjaSažetak
U radu se tematiziraju dvije posude s toponimijskim natpisom – Felix Arba i Salona – pronađene u Ninu i Janicama, a po svoj prilici podrijetlom s otoka Raba i Salone, uz osvrt na recentno identificiranu posudu, također s ninske nekropole, čije ju značajke svrstavaju u istovjetnu grupu predmeta iako je interpretacija njezina natpisa otežana. Prema morfološkim i tipološkim značajkama posude se smještaju unutar keramičkih vrsta kućanskoga ili transportnoga posuđa, što omogućava pokušaj njihove kronološke i funkcionalne atribucije, potkrepljujući pretpostavke o lokalnome podrijetlu. Na temelju navedenoga posude se interpretiraju kao antički suveniri, no ne samo kao zasebni predmeti već i kao mogući recipijenti za pretpostavljene namirnice ili druge tekućine. Alternativno, na temelju analogija s drugih područja Rimskog Carstva, predlaže se mogućnost njihove upotrebe za transport ili komercijalizaciju specifičnih lokalnih proizvoda namijenjenih određenoj klijenteli, u ovom slučaju pomorcima, no u svakom slučaju riječ je o posudama namijenjenima tržištu malih razmjera. Neovisno o interpretaciji kojoj se priklonimo, posude s toponimijskim (i ne samo?) natpisima moguće je promatrati unutar različitih konteksta, što omogućava rekonstrukciju ne samo proizvodnoga i tržišnoga ciklusa ovih predmeta već i njihove šire biografije, kao i određenih kulturnih praksi, npr. antička mobilnost, kreiranje memorije i „autoreprezentacija” antičkih lokaliteta, antička pismenost i dr., a iz čega proizlazi i njihova moguća višestruka funkcija kao i, barem u jednom slučaju, potvrđena reupotreba te pretpostavljeno dugo korištenje.Reference
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



