Uvodnik

Sažetak

In February of 2016 a book by a historian and university professor Slaven Bertoša, PhD, Barban i mletački Loredani: život u pokretu, ljudi i događaji (Barban and the Venetian Loredan family: life in motion, people and events) was published by Katedra Čakavskog sabora in Pazin and University of Juraj Dobrila in Pula as publishers and State Archives in Pazin and Municipality of Barban as co-publishers. Central theme of the monograph is the area of the fief of Barban and Rakalj during the Venetian administration, from the 16th century to 1797, and later in the 19th century. This edition on 319 pages definitely merits attention of the scholarly public due to thorough approach to archival sources and also factualistic aspect of the author’s research. The book contains fourteen chapters and a number of supplements as well as about ninety photographs complementing the textual part. Although the author published a number of books and works analyzing historical themes, this is the first one to deal with the regions of Barban and Rakalj. It is the result of the author’s research in the State Archives in Venice, State Archives in Pazin and Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb where abundant archival documents were preserved dealing with the themes of research. Prof Slaven Bertoša, PhD, is one of the leading representatives of the Istrian and Croatian historiography of the Modern Period. Novi znanstveni časopis Miscellanea Hadriatica et Mediterranea Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, kako mu naslov svjedoči, usmjeren je prema multidisciplinarnoj znanstvenoj raščlambi povijesnih procesa na Jadranu i Sredozemlju, od prapovijesti pa do suvremenog doba. U tom je pogledu (premda ovaj prvi broj pretežno donosi povijesne priloge) otvoren znanstvenim raščlambama iz povijesti umjetnosti, arheologije, lingvistike, arhitekture, zatim politološkim i pravnim prosudbama i analizi brojnih drugih znanstvenih problema jadranskomediteranskoga kruga. Pritom se znanstvene radove ne svodi samo na akvatorije tih prevažnih mora, nego i na njihovo bliže i dalje zaobalje s poveznicama na Jadran i Sredozemlje. Na takav je način ovaj časopis, uz slične drugih odjela Sveučilišta u Zadru, dostojan nastavak ranijeg znanstvenog glasila Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, koji je zadnji put pod tim imenom tiskan u 40-om godištu, broj 27, Zadar, 2001. (2003.). Već tu se, kao i drugdje po svijetu, povijesno znanstveno istraživanje i na takvim temeljima polučeni rezultati kroz oblikovanje znanstvenih radova, pokazalo multidisciplinarnim, čak i onda kada je autor rada po temeljnom opredjeljenju bio “samo” povjesničar. I u svjetskim mjerilima pokazalo se da je u suvremeno vrijeme nemoguće ostati u “tradicionalnim” tematsko-metodološkim granicama vlastite znanosti; točnije, suvremena povijest i njezino istraživanje nepojmljivi su bez multidisciplinarnosti. U tom pogledu prihvaćanje znanstvenih radova iz relativno srodnih znanosti i znanstvenih disciplina na tragu je suvremenih stremljenja i u povijesnim znanostima, uz koje one mogu biti samo bogatije podjednako u spoznajnom, sadržajnom i metodološkom pogledu. I spoj Jadran - Mediteran nije slučajan. Njime se željelo skrenuti pozornost na činjenicu da je povijest Jadrana teško shvatiti ukoliko se ne promatra u kontekstu Sredozemlja, jer je to more, Jadran, tisućljećima jedna od najkraćih kulturnih, trgovinskih, ali i spoznajno-znanstvenih poveznica Europe s Afrikom i Azijom kao i tamošnjim ne samo velikim kulturama, već i osobitim trgovinskim punktovima sa, za Europljane iznimno traženim, materijalnim dobrima. To je i put kojim su kolale nove spoznaje, nova znanja, ali i brojne vojne sile i velesile, koje su ga duže ili kraće vrijeme držale pod svojom kontrolom. Vrlo je često bilo i obratno: grčka kolonizacija po Sredozemlju pa i Jadranu, ali i, mnogo kasnije, Venecija ili nešto ranije Normani, u suprotnom smjeru. Na žalost, unatoč dugim istraživanjima znanstvenika iz različitih zemalja ostalo je toliko toga neistraženoga. Koliko, primjerice, i u svjetskim mjerilima, doista znamo o grandioznim dosezima Arapa srednjega vijeka ili, primjerice, o stvarnom udjelu Normana na Sredozemlju, pa i na Jadranu? Tom i brojnim drugim skupovima raznolikih povijesnih problema, koji se mogu manje-više uočiti barem u tragovima i kod današnjih žitelja jadransko- sredozemnog akvatorija, njegovih obala, bližeg i daljeg zaleđa, posvećen je ovaj časopis. Zbog međunarodne “čitljivosti” već od prvoga broja tiska se dvojezično, na hrvatskom i jednom od svjetskih jezika, pa su sukladno tome dobro došli suradnici sa svih strana svijeta.