Obujam turističkog prometa za vrijeme smanjene potražnje u Republici Hrvatskoj i konkurentskim zemljama
DOI:
https://doi.org/10.15291/oec.3979Ključne riječi:
turistički promet, pandemija, statistički pokazatelji, turistička tržišta, konkurentske zemljeSažetak
Pojava pandemije bolesti COVID-19 izložila je svjetske turističke sektore i nacionalna gospodarstva izazovima s kakvima nisu bila suočena u normalnim uvjetima. U novonastaloj situaciji, zbog ograničavanja kretanja ljudi, domaći gosti postali su nositelji turističkog prometa na svim turističkim tržištima, a od sveukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj samo oko 10 % čine domaći gosti. Međutim, za razliku od većine konkurentskih zemalja, za vrijeme smanjene potražnje hrvatski turistički sektor pokazao je otpornost zbog blizine velikih europskih tržišta iz kojih je Hrvatska lako i brzo dostupna automobilom, poput Italije ili Njemačke. U ovom radu analizirana je dinamika noćenja turista u Republici Hrvatskoj i u konkurentskim joj zemljama (Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu) od 2018. do 2021. godine. Analiza kretanja obujma turističkog prometa te reakcija i otpornost turističkih sektora navedenih zemalja na promjene uzrokovane pojavom pandemije, glavni je predmet ovoga istraživanja sa svrhom pripreme turističkog sektora odnosno nacionalnoga gospodarstva na slične globalne izazove u budućnosti. Usporednom analizom turističkog prometa prije, za vrijeme i nakon razdoblja smanjene potražnje, između Hrvatske i odabranih konkurentskih zemalja utvrđeno je kako je turistički sektor reagirao u razdoblju smanjene potražnje. Budućim istraživanjima potrebno je odgovoriti kako strateški razvijati sektor turizma da bi bio otporniji na ovakve izazove i kako stvoriti preduvjete za povećanje udjela domaćih gostiju u strukturi turista koji posjećuju Hrvatsku, kako razvijati oblike turizma koji su se pokazali otpornijim u vrijeme pandemije i kako razvijati infrastrukturne kapacitete za individualni, obiteljski i elitni, a ne masovni turizam. Na razini nacionalnih gospodarstava potrebno je pronaći načine kako ograničiti odnosno smanjiti udio nesigurnih, tercijarnih djelatnosti koje u kriznim situacijama prve negativno reagiraju.
Reference
Baum, T., Hai, N. T. T. (2020). Hospitality, tourism, human rights and the impact of COVID-19, International Journal of Contemporary Hospitality Management, 32 (7), 2397-2407.
Državni zavod za statistiku (2019; 2020; 2021; 2022). Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/turizam/dolasci-i-nocenja-turista/ (pristupljeno 7.10.2022.).
Hellenic Statistical Authority, (2022). Dostpno na: https://www.statistics.gr/en/home/ (pristupljeno 11.10.2022.).
Instituto Nacional de Estatistica (2022). Portugal. Dostupno na: https://www.ine.pt/xportal/xmain?xpgid=ine_main&xpid=INE (pristupljeno 13.10.2022.).
Instituto Nacional de Estadistica (2022). Spain. Dostupno na: https://www.ine.es/infoine/?L=1>, (pristupljeno 7.10.2022.).
Jaipuria, S., Parida, R., Ray, P. (2021).The impact of COVID-19 on tourism sector in India, Tourism Recreation Research, 46 (2), 245-260.
Jutarnji list (March 26, 2020). Istraživanje Sveučilišta Oxford: Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mere provodi – Hrvatska!. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/istrazivanje-sveucilista-oxford-proucili-mjere-koje-su-zemlje-donijele-i-usporedili-ih-s-brojem-zarazenih-najstriktnije-mjere-provodi-hrvatska-10137835 (pristupljeno 1.10.2022.).
Klarić, Z. (2020). Širenje koronavirusa u svijetu i hrvatski turizam, Institut za turizam, [Online], 1-5, https://www.iztzg.hr/UserFiles/file/novosti/2020/COVID-19%20radovi/Klari%C4%87-Z_2020.pdf 0.pdf> [pristupljeno 01.10.2022.]
Kudrić, Ž. (2020). Odluke Stožera civilne zaštite RH u 2020. godini i relevatni propisi u uvjetima epidemije koronavirusa. Dostupno na: https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/41376 (pristupljeno 12.10.2022.).
Kumudumali, S. H. T. (2020). Impact of COVID-19 on Tourism Industry: A Review. MPRA Working Paper 102834. Dostupno na: https://mpra.ub.uni-muenchen.de/102834/1/MPRA_paper_102834.pdf (pristupljeno 1.10.2022.).
Kunji, Ž., Stojanović, S. (2021). Pandemija COVID-19: Utjecaj na gospodarstvo i mjere za ublažavanje krize u Republici Hrvatskoj, SKEI – međunarodni interdisciplinarni časopis, 2 (1), 16-29.
Lee-Peng F., Mui-Yin C., Kim-Leng T., Kit-Teng, P. (2021). The impact of COVID-19 on tourism industry in Malaysia, Current Issues in Tourism, 24 (19), 2735-2739.
Liulov, O. V., Us, Y.O., Pimonenko, T. V., Kvilinskyi, O. S., Vasiliyeva, T. A., Dalevska, N., Boiko, V. (2020). The Link Between Economic Growth and Tourism: COVID-19 Impact. Soliman, K.S. ed., Proceedings of the 36th International Business Information Management Association, IBIMA, Granada, Spain, November 4-5, 8070-8086.
Marron, D. (March 17, 2020). Macroeconomic Policy in the Time of COVID-19, Tax Policy Center. Dostupno na: https://www.taxpolicycenter.org/taxvox/macroeconomic-policy-time-COVID-19 (pristupljeno 10.10.2022.).
Nagaj, R., Žuromskaite, B. (2021). Tourism in the Era of COVID-19 and Its Impact on the Environment, Energies, 14 (7), 1-18.
Payne, J. E., Gil-Alana, L. A., Mervar, A. (2022). Persistence in Croatian tourism: The impact of COVID-19, Tourism Economics, 28 (6), 1676-1682.
Salem, M. A., Nor, K. M. (2020). The Effect of COVID-19 on Consumer Behaviour in Saudi Arabia: Switching from Brinck and Mortar Stores to E-Commerce, International Journal of Scientific & Technology Research, 9 (7), 15-28.
Škare, M., Soriano, D. R., Porada-Rochoń, M. (2021). Impact of COVID-19 on the travel and tourism industry. Technol Forecast and Social Change, 163, Article 120469.
The Budapest Business Journal (March 17, 2020). Tourism alliance demands measures to reduce COVID-19 impact. Dostupno na: https://bbj.hu/coronavirus/tourism-alliance-demands-measures-to-reduce-COVID-19impact (pristupljeno 13.10.2022.).
World o meter (2022a). Portugal. Dostupno na: https://www.worldometers.info/coronavirus/country/portugal/ (pristupljeno 13.10.2022.).
World o meter (2022b). Greece. Dostupno na: https://www.worldometers.info/coronavirus/country/greece/ (pristupljeno 13.10.2022.).
World o meter, (2022c). Spain. Dostupno na: https://www.worldometers.info/coronavirus/country/spain/>, (pristupljeno 13.10.2022.).
World Travel & Tourism Council (2022). Economic Impact Reports. Dostupno na: https://wttc.org/research/economic-impact (pristupljeno 1.9.2022.).
World Travel & Tourism Council (2022a). Croatia Annual Research: Key Highlights. Dostupno na: https://wttc.org/DesktopModules/MVC/FactSheets/pdf/704/96_20220613155343_Croatia2022_.pdf> (pristupljeno 18.01.2023.).
World Travel & Tourism Council (2022b). Greece Annual Research: Key Highlights. Dostupno na: https://wttc.org/DesktopModules/MVC/FactSheets/pdf/704/119_20220613161936_Greece2022_.pdf (pristupljeno 18.1.2023.).
World Travel & Tourism Council (2022c). Portugal Annual Research: Key Highlights. Dostupno na: https://wttc.org/DesktopModules/MVC/FactSheets/pdf/704/186_20220613165852_Portugal2022_.pdf (pristupljeno 18.1.2023.).
World Travel & Tourism Council (2022d). Spain Annual Research: Key Highlights. Dostupno na: https://wttc.org/DesktopModules/MVC/FactSheets/pdf/704/206_20220613170846_Spain2022_.pdf (pristupljeno 18.1.2023.).


