Prepoznatljivost i korištenje oznaka kvalitete i izvornosti u svakodnevnoj uporabi

Autor(i)

  • Andreja Borec Univerza v Mariboru, Fakulteta za kmetijstvo in biosistemske vede
  • Ivica Zdrilić Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju
  • Ana Marija Prpić Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
  • Kristina Ivanov Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
  • Lucija Surać Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju

DOI:

https://doi.org/10.15291/oec.1347

Ključne riječi:

poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, konkurencija, intelektualno vlasništvo, oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla, Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko

Sažetak

Proces globalizacije u velikoj je mjeri utjecao na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda učinivši ga zasićenim novim proizvodima koji međusobno konkuriraju cijenom i kvalitetom. U takvim globalnim okolnostima autohtoni proizvodi ne se mogu nositi s oštrom konkurencijom, a kupci ne mogu biti sigurni u kvalitetu onoga što kupuju zbog čega se javila potreba zaštite autohtonih proizvoda. Svrha ovoga rada je upozoriti na važnost formiranja oznake i zaštite proizvoda kao intelektualnog vlasništva. U radu su definirane i prikazane oznake izvornosti i kvalitete u Republici Hrvatskoj i na području Europske unije te su dani hrvatski primjeri zaštite izvornosti. Za potrebe rada, o prepoznatljivosti oznaka kvalitete i izvornosti u svakodnevnoj uporabi, provedena je anketa među šezdeset osam ispitanika, koji su odabrali za svoju kupnju trgovački lanac, trideset jednim ispitanikom koji je odabrao OPG tržnicu te među dvadeset dva mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Istraživanje je pokazalo kako postoje razlike između pojedinih dobnih skupina i njihovim preferencijama pri kupnji u trgovačkim lancima ili na OPG tržnicama. Osim toga, kupci stavljaju naglasak na kvalitetu i cijenu pri kupnji proizvoda, ali slabo prepoznaju tu kvalitetu gledano kroz oznake izvornosti i kvalitete.

Reference

Bachmann, H. P., McNulty, D. A., McSweeney, P. L. H., Rüegg, M. (1996). Experimental designs for studying the influence of the raw milk flora on cheese characteristics: a review, International Journal of Dairy Technology, 49, 253-256.

Barjolle, D., Sylvander, B. (2000.) PDO and PGI products: market, supply chains and institutions, Final Report (Fair 1-CT 95-0306), European Commission, 1-53.

Koprivnjak, O. (2000). Zaštita oznaka zemljopisnih podrijetla u Europskoj zajednici i Hrvatskoj na primjeru djevičanskih maslinovih ulja, Pomologia Croatica: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 6 (1-4), 99-106. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/91549 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (2006). Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane sukladno pravilniku o oznakama zemljopisnog podrijetla hrane (Narodne novine, br. 80/05), Meso: prvi hrvatski časopis o mesu, VIII (6), 340-344. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/22455 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Petit, J. (1999). Environnement et aquaculture, Editions Quae, Pariz.

Rački Marinković, A. (2013). Usporedba oznaka zemljopisnog podrijetla i žigova s obzirom na pojmovna određenja i međunarodno prihvaćene standarde zaštite, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 63 (1), 189-220. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/103811 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Rački Marinković, A. (2015). Osnovna obilježja i opseg zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i žigova, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 65 (5), 665-692. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/149413 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Samaržija, D., Antunac, N. (2002). Oznake kvalitete: izvornost (PDO), zemljopisno podrijetlo (PGI) i garantirano tradicijski specijalitet (TSG) u socijalnoj i gospodarstvenoj zaštiti tradicionalne proizvodnje sira, Mljekarstvo: časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 52 (4), 279-290. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/1777 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Samaržija, D., Havranek, J., Antunac, N., Pecina, M. (2006). Zaštita izvornosti sira, Mljekarstvo: časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 56 (1), 35-44.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/479 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Sladonja, B., Radulović, M., Brkić, K., Krapac, M., Šetić, E. (2006). Oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla maslina i maslinovog ulja u Hrvatskoj, Pomologia Croatica: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 12 (2), 175-188. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/4510 (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Velcovska, S. (2012). Food Quality Labels and their Perception by Consumers in the Czech Republi, International Journal of Social, Behavioral, Educational, Economic, Business and Industrial Engineering 6 (6).

Internetske stranice

URL 1: Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Dostupno na:

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/oznake/ (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

URL 2: Europska komisija (2016). Priopćenje za tisak. Dostupno na:

europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2172_hr.pdf (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

URL 3: Europska komisija (2017). Door baza podataka. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

URL 3: Hrvatska gospodarska komora – HGK. Dostupno na: http://znakovi.hgk.hr/ (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

URL 4: Ministarstvo poljoprivrede (2012). Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane sukladno pravilniku o oznakama zemljopisnog podrijetla hrane.

Dostupno na: http://www.mps.hr/UserDocsImages/HRANA/Vodi%C4%8D%20OIOZP.pdf (pristupljeno 25. ožujka 2017.)

Preuzimanja

Objavljeno

12.11.2017.

Broj časopisa

Svezak 7 Br. 1 (2017)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Kako citirati

Borec, Andreja, Ivica Zdrilić, Ana Marija Prpić, Kristina Ivanov, i Lucija Surać. 2017. „Prepoznatljivost I korištenje Oznaka Kvalitete I Izvornosti U Svakodnevnoj Uporabi“. Oeconomica Jadertina 7 (1): 4-15. https://doi.org/10.15291/oec.1347.