Utjecaj rada državne revizije na razinu transparentnosti političkih stranaka
studija slučaja hrvatskih političkih stranaka
DOI:
https://doi.org/10.15291/oec.3426Ključne riječi:
državna revizija, političke stranke, revizijsko mišljenje, transparentnostSažetak
Rad državne revizije je od ključnog interesa šire javnosti jer državni revizori revidiraju subjekte koji upravljaju javnom imovinom. Glavni ciljevi državnih revizora su povećanje transparentnosti i efikasnije trošenje sredstava proračuna, stoga je državna revizija sastavni dio svakog demokratskog sustava. Istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja političkih stranaka koju potvrđuju državni revizori su zasigurno jedan od vodećih interesa šire
javnosti. Državni ured za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija u Hrvatskoj, je dužna provesti reviziju političkih stranaka za one koje imaju prihod veći od 100.000 kuna. Istraživanje je usmjereno na analizu rada državne revizije političkih stranaka za 2019. godinu, koja obuhvaća 20 parlamentarnih i 24 izvan parlamentarnih političkih stranaka. Predmet državne revizije su financijski izvještaji i
usklađenost poslovanja političkih stranaka. Analizom pojedinačnih izvješća državne revizije o radu političkih stranaka utvrđene su brojne nepravilnosti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja, financijskih izvještaja, prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora te zabrane financiranja i pogodovanja. Državni revizori su kod 39% političkih stranaka dali uvjetno mišljenje. Preporuke i upute koje su dali državni revizori iz prethodnih razdoblja pokazali su da političke stranke u većoj mjeri provode date preporuke te da rad državne revizije utječe na transparentnost političkih stranaka.
Reference
Čular, M., Šupe, P. (2020) Utjecaj državne revizije na učinkovitost rada lokalnih jedinica u Hrvatskoj, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 26, str. 52-69.
Državni ured za reviziju (2020) Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2019., https://www.revizija.hr/izvjesca/10?godina ID= 1275&tema=1419>, [pristupljeno 03.09.2021.].
Državni ured za reviziju (2020) Pojedinačna izvješća o obavljenim revizijama, https://www.revizija.hr/izvjesca 10?godinaID=1275&tema=1420>, [pristupljeno 03.09.2021.].
Filipović, I., Bartulović, M., Filipović, M. (2018) Revizija - mehanizam nadzora i povjerenja, Redak d.o.o., Split.
ISSAI 200, Temeljna načela financijske revizije, https://www.revizija.hr/userDocsimages/novosti/dokumenti/iSSai_200.pdf>, [pristupljeno 03.09.2021.].
Krasić, Š., Žager, L. (2009) Državna revizija, Masmedia d.o.o., Zagreb.
Mamić Sačer, I., Vuković, D., Pavić, I. (2015) Komparativna analiza vrhovnih revizijskih institucija u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 21, str. 204-224.
Mamić Sačer, I., Vuković, D., Pavić, I. (2016) Utjecaj preporuka državnih revizora na povećanje učinkovitosti javnih poduzeća, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 22, str. 11-28.
Šolić, A. (2019) Državna revizija zdravstvenih institucija, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:028779>, [pristupljeno 19.12.2021.].
Tušek B., Žager, L. (2007) Revizija - drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb.
Vulas, N. (2020) Komparativna analiza vrhovnih revizorskih institucija u EU, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:933406>, [pristupljeno 03.09.2021.].
Zakon o Državnom uredu za reviziju, Narodne novine 25/19, https://www.zakon.hr/z/478/Zakon-o-Dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju>, [pristupljeno 03.09.2021.].
Zakon o političkim strankama, Narodne novine 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06, https://www.zakon.hr/z/549/Zakon-o-politi%C4%8Dkim-strankama>, [pristupljeno 03.09.2021.].
