Uzroci i posljedice gospodarskih kriza s naglaskom na Republiku Hrvatsku
DOI:
https://doi.org/10.15291/oec.3986Ključne riječi:
financijska kriza, kriza 2008. godine, zdravstvena kriza, COVID-19, krize u RH, mjere vlade za oporavak gospodarstvaSažetak
Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
Reference
Arandjelović, Z., Simunović, M. (2009). Utjecaj svjetske krize na stanje pojedinih regiona, Ekonomske teme, XLVII (3), str. 127-135
Babić, M. (2007). Makroekonomija, Mate d.o.o., Zagreb.
Barišić, Josip (2020). Analiza utjecaja COVID-19 na osobnu potrošnju. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:028985 (pristupljeno 13.9.2022.)
Bašnec, I. (2021). Utjecaj COVID-19 na međunarodnu trgovinu. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:763133 (pristupljeno 13.9.2022.)
Benić, Đ. (2012). Ekonomska kriza u Europi i hrvatsko gospodarstvo, Ekonomska misao i praksa, (2), 47-854.
Buterin, V., Plenča, J., Buterin, D. (2015). Analiza mogućnosti pariteta eura i dolara, Praktični menadžment, 6 (1), 22-29.
Čavrak, V. (2020). Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju, EFZG working paper series 03, 1-19.
Državni zavod za statistiku (2022). Bruto domaći proizvod. Dostupno na: https://web.dzs.hr/Hrv/Covid-19/bdp_4_q_21.html
Državni zavod za statistiku (2022). Robna zamjena s inozemstvom. Dostupno na: https://web.dzs.hr/Hrv/Covid-
/robna_razmjena_11_21.html
Dumančić, L. R., Bogdan, Ž., Krištić, I. R. (2020). Utjecaj COVID-19 krize na hrvatsko gospodarstvo, Hrvatsko društvo ekonomista, 121-163.
European central bank (2022). US dollar (USD). Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html
Galbraith, J. K. (2010). Veliki slom 1929.: kako nastaju velike svjetske krize, VBZ, Zagreb.
Grgić, M., Bilas, V. (2008). Međunarodna ekonomija, Lares plus, Zagreb.
Hatlek, K. (2021) Uloga globalizacije i Industrije 4.0 u vrijeme pandemije. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:554765 (pristupljeno 10.10.2022.)
Hemmelgarn T., Nicodeme G. (2010). The 2008 Financial Crisis and Taxation Policy, European Commission, Université Libre de Bruxelles, CEPR and CESifo
Horvat, V. (2019). Utjecaj svjetske krize na hrvatsko gospodarstvo. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:24107 (pristupljeno 26.9.2022.)
Krcić, M. (2018). Utjecaj ekonomske krize i reakcije makroekonomske politike u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:211:689293 (pristupljeno 26.9.2022.)
Luketić, T. (2020). Utjecaj COVID-19 na nautički turizam. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:509110 (pristupljeno 26.9.2022.)
Mlikotić, S. (2010). Globalna financijska kriza – uzroci, tijek i posljedice, Pravnik, 44 (89), 83-94.
Novalić, F. (2011). Demokracija i globalna kriza. Vanjski uzroci globalne krize, Filozofska istraživanja, 31 (1).
Petrović, M. (2020) Utjecaj pandemije koronavirusa na pad turističkog prometa u Republici Hrvatskoj i inozemstvu i poslovanje zračnih prijevoznika. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:939805 (pristupljeno 11.10.2022.)
Pintarić, M. (2020). Utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:313488(pristupljeno 26.9.2022.)
Poslovni.hr (2022). Nastavak pada eura. Dostupno na: https://www.poslovni.hr/trzista/nastavak-pada-eura-zasto-bi-nas-trebao-brinuti-jak-dolar-4355870
Praščević, A. (2020). Ekonomski šok pandemije COVID-19 – prekretnica u globalnim ekonomskim kretanjima, Ekonomske ideje i praksa, str. 7-22.
Sedlacek, P., Sterk, V. (2020). Startups and Employment Following the COVID-19 Pandemic: A Calculator, CEPR Discussion Paper No.“DP14671"
Šimović, H., Deskar-Škrbić, M. (2016). Efikasnost poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj, EFZG working paper series, 1-16.
Stojčić, N. (2020). Učinci pandemije COVID-19 na izvoznu konkurentnost poduzeća prerađivačke industrije u Hrvatskoj, Ekonomska misao i praksa, 29 (2), 347-366.
Tadić, M. (2020) Utjecaj pandemija na gospodarstvo: Bazirano na primjeru globalne pandemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:524668 (pristupljeno 26.09.2022.)
Vince, A. (2020) COVID-19, pet mjeseci kasnije, Liječnički vjesnik, 142 (3-4), 55-63.
Vlada Republike Hrvatske (2022). Vladin paket mjera koji uključuje pomoć za sve segmente društva. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/vijesti/vladin-paket-ukljucuje-mjere-pomoci-za-sve-segmente-drustva/36022
