Početak rudarske proizvodnje u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, koji se vremenski poklapa s oskudicom plemenitih metala, posebno srebra, u zapadnoj Evropi stvorio je preduvjete razvoja trgovine s kojom dolazi do pojave gradova. Sve je to utjecalo na, kako ekonomske tako i socijalne, promjene u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, koje su bile u čvrstoj vezi s primorskim gradovima ina koje su Bosna i Hum bili orijentirani, kako na ekonomskom tako i na kulturnom planu. Ekonomsko- -socijalna gibanja, promjene i strujanja imale su osjetne refleksije i na kulturne prilike u Bosni i Humu nairočito u XIV i XV stoljeću. Tamošnje stanovništvo pod utjecajem primorskih gradova, naročito Dubrovnika, doživljava preobražaj u kulturnom pogledu. Naročito se te promjene uočavaju u gradskim naseljima gdje jednim stanovitim brojem žive i djeluju i ljudi iz primorskih gradova koji otuda donose osobine tamošnje kulture. Zahvaljujući u prvom redu geografskom položaju Bosna i Hum su došli u bliski dodir s tri područja osobenih crta u kulturi. Bio je to utjecaj najprije mediteranskog područja, predstavljenog u kulturi primorskih gradova Dubrovnika, Splita, Trogira, Zadra, Šibenika i Omiša, srednjoevropskoga preko Hrvatske i Ugarske i binzaintskoga preko srpskog teritorija. Utjecaj primorskih gradova ogledao se u, moglo bi se reći, svim porama kulturnog života, od oblačenja, preko uređenja kuća i kućnog inventara pa do viteško-dvorjanskih službi i zvanja. Utjecaji te vrste osjećaju se i u pojavi i uključivanju bosansko-humskih građana i plemstva u viteško-dvorjanske redove. Utjecaji se osjećaju i u pismenosti (te kulturno-zabavnom životu (kazalište i druge zabavne igre).
