Proizvodni odnosi na Rabu u 16. stoljeću

Sažetak

U ovom radu nalazi se analiza ugovora o davanju zemlje u zakup i ugovori s pastirima, a potom pregled kultura koje su se nu Rabu uzgajale i metode obrade zemlje. Analiza ugovora sa zakupnicima pokazuju da je rapski feudalizam različit od feudalizma ostale Dalmacije, ali da je taj feudalizam degradiran krajem 15. st. No sredinom 16. st., poslije krize feudalizam i poljodjelstvo obnovljeni su. Međutim ugovori sa zakupnicima su u 16. si. mnogo raznolikih negoli u 15. st. Analiza ovih ugovora pokazuje i mentalitet zakupnika tog doba. U Dalmaciji prevladava kolonat, a to znači da zakupnik uzima zemlju u zakup i obvezuje se vlasniku da će mu odstupiti dio uroda. Zakupnik je osobno slobodan, a zemljoposjednik nema nikakvih daljnjih obveza prema kolonu, a često je od njega i udaljen. Na Rabu prevladava feudalizam u kojem conductor uzima zemlju u zakup obvezujući se ne samo da će gospodaru odstupili dio uroda, već i da će na toj zemlji prebivati sa svojom obitelji. Zemljoposjednik pak sa svoje, strane surađuje s conduclorom, a to će reći da mu posuđuje sjeme, volove za oranje, kace za berbu grožđa. Na taj način dolazi do uske suradnje koja se s vremenom sve više granala. Zemljišni veleposjed je na Rabu federacija niza conductores koji svi ovise o zemljoposjedniku i njegovoj infrastrukturi. Općinski pašnjaci bili su podijeljeni u niz "stada" u kojima su pasle koze i ovce. Stada, koja su pasti pastiri, a obično ih je bilo više, bili su vlasništvo više vlasnika, gotovo žiro banka stoke. Članak nadalje daje prikaz rada vapnaru, mlinova, njihove gradnje i njihova poslovanja. Na kraju se daje pregled društvenoga i socijalnog položaja radne snage, i to muške i ženske radne snage i njihovi gospodarski problemi.