Položaj rijeke Telavija i pitanje japodskog primorja

Sažetak

Položaj rijeke koju Plinije Stariji naziva Telavium, a Plolemej Tedanios, predmetom je stare kontroverze koja se povezuje s pitanjem prisustva Japoda na obali Kvarnerskog zaljeva. Dio antičkih autora ovu obalu pripisuju isključivo Liburniuma ili manjim cjelinama (Hekatej i kasniji pisci koji se oslanjaju na tradiciju). Drugi antički pisci, napose Strabon i neki od Plimijevih izvora, znaju za Japode na obali; Plinije navoda da je Telavij granica Japudije (prema Liburniji, Net. hist. 3, 140). Prema Ptolemeju (2,18, 2) Telavij se nalazi između Lopsike (Jurjevo, južno od Senja) i Ortople (Starigrad k/S ili Stinica). Plinijevo mjesto možemo razumjeti samo na jedan način: analiza konteksta pokazuje samo to da se Telavij nalazi između Raše (Arsia) i Nina (Aenona). Nema filoloških razloga da se posumnja ni u točnost Ptolemejeva podatka; Plinije i Plolemej ne proturječe jedan drugome. Analizirajući geografske, ekološke i kulturne elemente, mnogo je vjerojatnije da je Telavij izvor Žrnovnica južno od Jurjeva negoli Zrmanja. U tome kao i u dobrom dijelu rekonstrukcije povijesnih prilika suvremena saznanja idu u prilog tezama A. Degrassija. čini se da su se do 5/4. st. pr. n. e. mala ethue oko Kvarnera objedinila pod imenom Liburna i pod vodstvom Jadasina (napadaju Pharos, usp. CIG 11 1837 c). Tokom 3. st. savez Japoda prodire na zapad (Kvarner, juž. Slovenija) te pokorava primorske Liburne: zacijelo tada nastaje granica na Žrnovnici (ođn. blizu nje). Krajem 2 i poč. 1. st. Rimljani lome japodsku moć. Moguće je da je dio općina .između Raše (Arsia) i Telavija zadržavši liburnski etnički značaj pomogao Rimljanima i tada stekao povlašteni položaj (Alutae. Flanates, Lopsi, Curistae. Fulfi- nates: Plinije, Nat. hist. 3. 139). Autor posebno ističe činjenicu da se područje japodske dominacije ne poklapa s etničkim japodskim područjem.