Merkantilizam i južnoslavenski merkantilisti
DOI:
https://doi.org/10.15291/radovipov.2205Sažetak
Autor prije svega izlaže opće karakteristike merkantilizma kao prve relativno zaokružene ekonomske doktrine, koja je dominirala mnogim evropskim prostorima tijekom XV, XVI. i XVII. stoljeća. Prikazuje specifičnosti merkantilizma u nekim evropskim zemljama, posebno u Velikoj Britaniji. Podsjeća da se pod merkantilizmom podrazumijeva s jedne strane odgovarajuća ekonomska doktrina, a s druge strane - privredni sistem koji se na toj doktrini zasniva. Zaključuje da su temeljne odlike merkantilizma želja da se unaprijedi vanjska trgovina, konkretno: izvoz. Za realizaciju tog cilja potrebno je u vlastitoj zemlji razvijati manufakturnu proizvodnju, izgraditi saobraćajnu i drugu infrastrukturu, i sl., sve to uz jaku državnu intervenciju. Veliki dio rada autor je posvetio južnoslavenskim merkantilistima. U galeriji južnoslavenskih merkantilističkih ili njima bliskih pisaca nalaze se na prvim mjestima tri stara dubrovačka ekonomska pisca - Benko Kotruljić (ili Beno Kotruljević, odnosno Benedetto Cotrugli), Nikola Vitov Gučetić i Stjepan Gradić, koji ujedno simboliziraju kontinuitet ekonomske misli u Dubrovniku u XV, XVI. i XVII. stoljeću. Izvanredno značajni ekonomski pisci jesu i Matija Vlačić (16. st.), Juraj Križanić (17. st.), Šimun Grisogono iz Zadra (16-17. st.), kao i mnogi kasniji. Autor u ovom radu posebnu pažnju poklanja spomenutim dubrovačkim piscima te Šimunu Grisogonu.


