Razvoj slobodumlja u gradskom društvu dalmacije od prosvjetiteljstva do pojave ilirizma

Sažetak

Višestoljetni kulturni dodiri Dalmacije sa zemljama evropskog zapada, osobito s Italijom i Francuskom, omogućili su prodor slobodoumnih ideja, osobito od pojave prosvjetiteljstva, preko francuskih enciklopedista, racionalista, slobodnih zidara, jakobinaca, karbonara, napuljskih, grčkih i francuskih revolucionara do macinijevaca u Italiji. Slobodoumne ideje se šire preko studenata na zapadnim sveučilištima, knjiga, novina, osobnih, prijateljskih i rodbinskih i drugih veza. Poslije Revolucije utjecaji su jači što se očituje u masonskim ložama i karbonarskim društvima. Talijanski i dalmatinski karbonani našli su se, poslije Bečkoga kongresa, u zajedničkoj državi što ih je objektivno približilo u borbi protiv zajedničkoga protivnika. Austrijske vlasti su se branile zatvorenim granicama, pooštrenom cenzurom, istragama, hapšenjima, suđenjima od prevratničkih ideja zapadnoga liberalizma. Sve te humane, općeljudske i demokratske ideje su imale skroman odjek zbog nerazvijene društvene strukture gradskoga društva u Dalmaciji. Naime, to je bio stidljivi prosvjed tankoga sloja građanstva protiv novonametnutoga apsolutizma, ali bez većih pretenzija.