Sigismundova odmazda prema Horvatima i pokušaj pokoravanja bosanskog kraljevstva

Sažetak

Pitanju odnosa Sigismunda i Bosne pod konac XIV. i u prvoj polovici XV. stoljeća poklonjeno je dosta pažnje. Sva dosadašnja saznanja o pojedinim pitanjima međusobnih odnosa (stradanja porodice Horvati, prva i druga doborska bitka kao i takozvana dobojska bitka) ostala su uskraćena za potpuno rasvjetljavanje navedenih problema. Ovim radom željeli smo pomoću novopronađenih izvora malo više osvijetlili navedene probleme i otkloniti dosadašnja nesuglasja. Posebna pažnja u ovom radu poklonjena je prvoj doborskoj bitki 1394. godine, drugoj doborskoj bitki 144)8. godine kao i takozvanoj dobojskoj bitki sredinom kolovoza 1415. godine. Nakon prve bitke i stradanja porodice Horvati bosanski kralj Stjepan Ostoja morao se, prema odredbama takozvanog »Đakovačkog ugovora«, odreći prevlasti nad Dalmacijom i Hrvatskom. Drugom doborskom bitkom 1408. godine nije stradao kralj Stjepan Tvrtko II. Tvrtković, kako je to naša i stana historiografija iznosila. On je na položaju kralja još i na početku naredne godine. Treće pitanje, koje je u ovom radu dobilo najveći dio prostora, je takozvana dobojska bitka 1415. godine. U našoj i stranoj historiografiji bila su podijeljena mišljenja oko točnog datiranja kao i mjesta odigravanja tog događaja. Ovim radom pokušali smo otkloniti daljnja nagađanja i sumnje. Utvrdili smo, na osnovi jednog malo poznatog izvora, da se ona odigrala sredinom kolovoza 1415, godine, oko svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. Mjesto odigravanja te bitke ne bi se moglo reći da je Doboj. Prije se to moglo desiti u dolini Lašve, dokle je doprla ugarska vojska. Preostali prostor posvećen je u radu zadnjim godinama vladavine Sigismunda i njegovoj takozvanoj balkanskoj politici, gdje je opet dominiralo pitanje Bosne i pokušaja njegova krunjenja za kralja Bosne.