Bilješke o zidnom slikarstvu u Zadru koncem 14. i početkom 15. stoljeća

Sažetak

Ostaci zidnih slika iz gotičkog razdoblja u Zadru vrlo su skromni, pogotovu u odnosu na one iz romaničkog, pa je izgledalo da je freskoslikarska djelatnost, u okviru gotičke umjetnosti, bila slabo zastupljena. No nekoliko podataka iz oporuka zadarskih građana, sastavljenih koncem 14. i početkom 15. stoljeća, otkriva drukčiju sliku. U njima se, naime, javljaju zahtjevi da se zidovi pojedinih zadarskih crkava (Sv. Frane, Sv. Platona, Sv. Stjepana, Sv. Nikole, Sv. Jurja, Sv. Mihovila) djelomično oslikaju figuralnim kompozicijama o trošku oporučitelja. U svjetlu tih legata i podatka da se 1387. godine zadarski slikar Blaž Luke Banića obavezao trgovcu Nikoli Mihovilovu zidnih slikama ukrasiti kapelu u njegovoj kući, predodžba o zidnom slikarstvu u Zadru u doba gotike bitno se mijenja. Postaje jasnije da su sve crkve građene ili znatnije pregrađivane tijekom 14. stoljeća (dakle one koje nisu imale romanički fresko ukras) oslikavane zidnim slikama koncem tog i početkom sljedećeg stoljeća, te da je kvantitet te djelatnosti nesrazmjeran sačuvanim ostacima. Što se tiče njene kvalitete, o njoj najbolje svjedoče ostaci fresaka nedavno otkriveni u Crkvi Sv. Šime. Premda je tek jedan svetački lik dovoljno sačuvan, uočljiva kvaliteta izrade, sasvim na nivou onodobnog slikarstva na drvu, upućuje na zaključak da je zadarsko zidno slikarstvo i po obimu i po kvaliteti zauzimalo istaknuto mjesto u okviru umjetničke djelatnosti gotičkog doba u Dalmaciji.