Prilozi raspravi o osnivanju grčkih naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kr.

Sažetak

Autor razmatra četiri aspekta grčke kolonizacije u ranom 4. st. pr. Kr. u svjetlu novijih istraživanja. 1.Prijedlog novog datiranja osnutka Lisa (oko 402/1, pr. Kr.; G. VANOITI, Hesperia, 2, 1991) povodom je preispitivanja ideja o grčkoj kolonizaciji na Jadranu i djelovanju sirakuškog tiranina Dionizija Starijeg u prvoj polovici 4. st. pr. Kr. s posebnim obzirom na glavni izvor, Diodorove odlomke (15, 13-14). Usvajajući predloženu dataciju, autor smatra da je u spomenutim dijelovima Diodorovo pripovijedanje bitno određeno dvama krupnim događajima: upada ilira u Epir 385/4. i bitke kod Fara 384/3. U Diodora stoga ne treba tražiti iscrpan pregled djelovanja Dionizija Starijeg. Vjerojatno toga nije bilo niti kod Efora, od kojega Diodor preuzimlje građu za 15. knjigu. 2. Sukob između domorodaca i doseljenih Parana nije morao proishoditi iz sporenja oko starogradskog polja (ager Pharensis), najveće plodne površine na otoku Hvaru. Mogao je biti političke prirode. Nekim sporazumom između vodstva domorodaca i Grka bilo.je utvrđeno da se Parani mogu naseliti u zaljevu Staroga Grada, a priroda položaja Čini očevidnim da je ujedno bilo predviđeno i to da će kolonisti dobiti polje. Suvremene sirakuške naseobine na Jadranu - Adrija, Artkon, Lis - čini se da su također osnovane zahvaljujući sporazumima s domorodačkim zajednicama (Gali. Iliri).