Autor u radu, na temelju dosadašnjih spoznaja i osobnih rekognosciranja, daje pregled ranokršćanskih i predromaničkih spomenika na Dugom otoku. U prvom dijelu rada obrađuje lokalitete koji se na temelju nalaza arhitekture, kamene plastike i skulpture mogu sa sigurnošću pripisati ranokršćanskom ili predromaničkom vemenu. To su: Božava-Sv. Križ, Brbinj-Školj, Savar-Sv. Pelegrin, Sali-Sv. Ivan i Sali-Sv. Viktor. U drugom dijelu rada daje se pregled lokaliteta za koje ima značajnih indicija da su na njima postojali objekti iz ranokršćanskog i predromaničkog vremena, no njih treba aheološki istražiti da bi se sa sigurnošću potvrdile takve pretpostavke. Među takve ubrajaju se: Veli Rat (Polje)-Sv. Jelena, Luka-Crikvina, Sali-Kožcnjak, Sali-Sv. Marija i Sali-Crkvina. U zaključku rada autor ističe kako su ranokršćanski kultni objekti na Dugom otoku najvjerojatnije bili izgrađeni na svim važnijim poljodjelskim imanjima, ili u njihovoj neposrednoj blizini. Ti objekti imali su vrlo skroman namještaj, a datiraju se od prve polovice 5. do konca 6. st. Svi ranokršćanski kultni objekti na Dugom otoku nastavili su svoj kontinuitet u predromaničkom vremenu, s tim da su na većini od njih izvedene veće ili manje graditeljske preinake, a one se najviše očituju u promjeni kamenoga crkvenog namještaja. Spoznaje o ranokršćanskim i predromaničkim spomenicima na Dugom otoku još uvijek su vrlo skromne i one će se moći proširili tek nakon provedenih arheoloških istraživanja lokaliteta na koje se u ovom radu svratilo pozornost.
