»Hrvatski seljačko-radnički blok« na izborima za oblasne skupštine u siječnju 1927. godine

Sažetak

Na osnovi izbora i literature analiziraju se ograničena prava samoupravnih organa po Vidovdanskom ustavu i prikazuju specifičnosti u izvedbi oblasnih izbora početkom 1927. godine, s posebnim obzirom na angažiranje KPJ u njima. Autor istražuje uvjete i okolnosti formiranja Hrvatskog seljačko-radničkog bloka, kritički motreći nedovoljno pripremljenu izbornu koaliciju komunista s nepouzdanim disidentima ilrvaitske seljačke stranke. Bez obzira na relativno značajne izborne uspjehe, zaključuje se da je nastup i stav vodstva dalmatinskog komunističkog pokreta bio i suviše isforsiran i opterećen očiglednim oportunizmom koji je ozbiljno prijetio gubitkom rukovodeće i klasno-borbene pozicije u izbornom postupku. U tom kontekstu razmatra se i oštra kritika pogrešaka dalmatinskih komunista od strane desne frakcije u Centralnom komitetu KPJ, koja je negirala oportunost saveza radnika i seljaka čuvajući navodno pokret od prodora građanske ideologije. Oblasni izbori vodili su daljnjem zaoštravanju odnosa između političkih stranaka, ali su produbljavani i znatno ranije započeti procesi idejnog i organizacijskog rascjepa unuitar KPJ. O oblasnim izborima, što su ih organi vlasti proveli čak pet godina poslije donošenja Zakona o oblasnoj i sreskoj samoupravi od travnja 1922. godine, relativno se malo pisalo u povijesnoj literaturi. Izbori su poglavito privlačili pažnju u analizi provjere snaga i utjecaja režimskih i opozicionih buržoaskih partija na biračke mase, a davali su i dosta pouzdanu sliku političkih prilika uoči skupštinskih izbora zakazanih za rujan 1927. godine. U vezi s tim izvršene su podrobnije analize uzajamnih odnosa, piedizbornih aktivnosti i položaja građanskih stranaka nakon izbora i dane osnovne ocjene zaoštrenih političkih odnosa koji su vodili raskidu radikalino-radićevsike suradnje. Ostala su, međutim, još uvijek bez odgovora neka pitanja koja su u vezi s potpunijim poznavanjem učešća Komunističke partije na izborima, posebno u Dalmaciji, uvjetima i rezultatima izborne koalicije s disidentima HSS-a. Nesumnjivo je da bi pronalaženje odgovora na ta i druga pitanja omogućilo da se povijesno potpunije obrade i ocijene ne samo izbori za oblasne skupštine, već i onaj osjetljiv i nedovoljno istražen krug pitanja o formiranju radničkoseljačkog bloka, partnerstvu KP J sa seljačkim opozicionim strankama, uzrocima oportunizma u vrhovima dalmatinske partijske organizacije i drugo.