Problemska nastava i prediktori uspješnosti učenja povijesti u šestom razredu osnovne škole

Sažetak

U ovom članku opisuje se eksperiment u kojem je ispitana efikasnost problemske nastave povijesti u šestom razredu osnovne škole. Autor je u eksperimentu koristio problemske materijale koje je sam sastavio i školski udžbenik. Učenici su proučavali temu “Južnoslavenski narodi pod vlašču Turaka, Mlečana i Habsburgovaca”. Na temelju pouzdanih testova podaci su statistički obrađeni i zaključeno je da učenici šestog razreda, mada prvi put koriste problemsku nastavu, postižu iste rezultate kao i oni koji su podučavani tradicionalno. U poznavanju društvenih procesa učenici eksperimentalne skupine ipak su postigli bolji rezultat. Na osnovi dosadašnjih eksperimenata autor pretpostavlja da bi se vježbanjam učenika i usavršavanjem problemskih materijala mogli poboljšavati rezultati. Retestiranje je ukazalo da su učenici eksperimentalne skupine bolje zapamtili gradivo, ali je zapaženo da su neke kategorije znanja podložnije zaboravljanju. Kategorija “razumijevanje povijesnog gradiva” slabije je zapamćena od učenika obiju skupina, dok su kategorije “davanja naslova i uspostavljanje razgovora” i “analiza teksta” dobro zapamtili učenici obiju skupina. Učenici eksperimentalne skupine bolje su zapamtili kategoriju “poznavanja društvenih procesa” nego učenici kontrolne skupine. Multiplom regresijskom analizom finalnog kriterijskog testa otkriveno je da su najbolji prediktori za uspješno učenje povijesti u šestom razredu razumijevanje gradiva i predznanje te opči uspjeh u petom razredu. Drugi ispitani prediktori, među kojima je i inteligencija, nemaju veći utjecaj na uspješno učenje povijesti u šestom razredu, što znači da je najvažnije razvijanje određenih intelektualnih sposobnosti koje omogućuju svim učenicima da uspješno savladaju povijesno gradivo. Autor zaključuje da je uvođenje problemske nastave u šesti razred opravdano.