Suvremena povijesna znanost u program iranoj nastavi

Sažetak

Zbog zakašnjelog strukturiranja metodike nastave povijesti mnogi problemi učenja ovog predmeta nisu riješeni. Kompleksnu problematiku valjalo bi istraživati metodologijom psihologije i pedagogije. Autor se zalaže da se u nastavni proces uz predavačku i predavačko demonstracijsku nastavu uvedu i viši didaktički sustavi (programirana i problemska nastava). Na primjeru programiranog udžbenika Povijest Južnih Slavena u srednjem vijeku prikazuje se način sastavljanja članaka prema načelima programirane nastave uz poštivanje logike suvremene povijesne znanosti. Članci su zasićeni problemima te se može govoriti o programirano - problemskoj nastavi. Gradivo udžbenika je odabrano na osnovi načela egzemplarnosti. Kliničkim ispitivanjem autor je ustanovio da se gradivo udžbenika može savladali u približno 15 školskih sati, dok testiranjem pri prvoj primjeni u nastavnoj situaciji nije mogao zaključili da učenici u za njih potpuno novom didaktičkom sustavu postižu bolje rezultate od onih u »tradicionalnoj« nastavi. Ovo se podudara s prethodnim istraživanjima autora. Bolji rezultati postižu se tek poslije perioda prilagodbe. U slučaju koji se opisuje značajno je da su učenici sami savladali gradivo, što potvrđuje da programirani udžbenik povijesti ima samoobrazovnu funkciju te da može poslužili kao osnova za razvijanjem etodoloških vještin a i uvođenje viših didaktičkih sustava. Novim eksperimentom ustanovljeno je da programirana nastava povijesti može dati dobre rezultate već u šestom razredu osnovne škole.