Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji

Sažetak

Pedesetih godina prošloga stoljeća, za takozvanoga neoapsolutizma, dolazi do postupna oživljavanja gospodarstva, napose poljodjelstva u Dalmaciji. O lome svjedoče novoutemeljene i obnovljene trgovačko- obrtničke komore, uvođenje modernoga katastra, po kojemu se umjesto tradicionalne desetine ubuduće plaća porez zemljarina, osnivanje poljodjelskih društava, uvođenje novih kultura, napose sorti loze. Uz sve poteškoće koje su otežavale napredak poljodjelstva, osobito nerazriješeni zemljišni odnosi, zamjećuje se postupni rast poljodjelskih proizvoda, a to se lijepo očituje na državnim i međunarodnim izložbama na kojima se, istina, pojavljuje skroman broj izlagača i izložaka. Sve će to potaknuti priređivanje prve dalmatinske poljodjelske izložbe koja je održana u Zadru (1855.) u organizaciji Središnjega poljodjelskog društva, kojemu je bio na čelu knez Franjo Borelli, jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za neoapsolutizma. Pisac raspravlja o postupnu oživljavanju poljodjelstva u Dalmaciji do kojega dolazi poticajima izvana i iznutra, što će dovesti do pojave dalmatinskih izlagača i izložaka na državnim i međunarodnim izložbama, te do pokretanja i priređivanja prve poljodjelske izložbe u glavnom gradu Dalmacije, lako se pojavio mali broj izlagača iz Dalmacije - najviše iz središnjega dijela Dalmatinske zagore, Ravnih Kotaru, zadarskog primorja i otoka - ova izložba je pokazala stanje poljodjelstva u tim krajevima pokrajine i potakla druga društva i napredne pojedince da porade na unapređenju poljodjelske proizvodnje, što će se slijedećih godina i desetljeća očitavati na sve većem sudjelovanju dalmatinskih izlagača na domaćim, državnim i svjetskim izložbama.