Kako čitati prostorni kompleks Forum/Obala? (u kontekstu urbanističkog planiranja grada Zadra)

Sažetak

Autor kritičko i analitički izvještava o dilemama u oblikovanju urbanističkih planova grada Zadra, u vrijeme od 1989./90. (kad je prvi put predložen aktualni Generalni urbanistički plan, tj. GUP) do danas. Usporedno s tim GUP-om bio je predložen i vrlo kontroverzan PUP (Provedbeni urbanistički plan) za povijesnu jezgru, koji se kasnije više nije pojavljivao, ali se povremeno obnavljaju njegova polazišta. U raspravama, u povodu predlaganja planova, odnosno predlaganja "izmjena i dopuna", formirala su se dva načelna gledišta. Prvo, s kojeg su prvotno i rađeni predlagani planovi, nosi pretežno karakter poslovnog i oblikovno-tehničkog viđenja, dok je suprotno gledište, koje zastupa i autor članku, utemeljeno na kulturološkom pristupu, tj. viziji grada primamo kao primjerenom čovjekovom staništu (u materijalnom i duhovnom smislu). Središnji problem, na kojem se najjasnije ističu razlike dvaju gledišta, pitanje je odnosa prema povijesnoj jezgri i posebno prema njezinom središnjem spomeničkom kompleksu - Forumu i Krešimirovoj obali. Predlagači planova (GUP-a i PUP-a, 1989.) iznose i brane ideju o povijesnoj jezgri i spomeničkom kompleksu kao univerzalnom, kulturnom i poslovnom središtu integriranog Grada, te na tragu takvoga viđenja planiraju i vrlo obilatu izgradnju upravo na tom području. Oni se kod toga dijelom pozivaju na nekadašnji izgled lih prostora, koji je nastao izgradnjom nakon rušenja gradskih bedema, a koji je nestao u bombardiranju u Drugom svjetskom ralu. Suprotno, kulturološko viđenje, uporno stoji na isticanju specijalnog statusa povijesne jezgre, kao zaštićene urbane cjeline i na izuzetnoj kulturno- povijesnoj i prirodnoj znakovitosti područja Forum - Obala. Na tim osnovama treba sačuvali specifičan karakter povijesnog grada, njegovih mjerila i odgovarajućih sadržaja. Kompleks Forum - Obala treba njegovati kao visokokvalitetan prostor ljudskog druženja u ozračju kultrno-povijesnih značenja i prirodne ljepote. Poslovne sadržaje i modemi život treba predvidjeti na prostorima novoga Zadra. Zbog otpora javnosti GUP 1989. god. nije bio iznesen pred općinsku Skupštinu, međutim, tri godine kasnije (1992.), u novoj hrvatskoj državi, Skupština ga prihvaća, ali u novoj redakciji i s posve izmijenjenim, sada kulturološki zasnovanim, odrednicama. Međutim, kratko vrijeme nakon toga počinju se javljali sa službene sirane kritike na prihvaćeni GUP. Kritike se konstituiraju kao novi prijedlog "izmjena i dopuna", ali sada sa suprotnog stanovišta, utemeljenog primamo na tržišnim i tehničkim kriterijima. Tu se ponovno oživljuje ideja o integriranosti Grada, a o specifičnom statusu povijesne jezgre se ne govori. Ona je, režimom izgradnje, uključena u "zonu A", zajedno s drugim dijelovima novoga Zadra izgrađene urbane infrastrukture. Izlaz iz ovih kontroverza prostornog uređenja grada Zadra, autor vidi u održavanju mullidisciplinamog savjetovanja koje bi trebalo utvrditi načelne odrednice kao okvir za uspješno praktično djelovanje.